U prisustvu velikog broja vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine, te gostiju iz Republike Turske, danas je svečano otvorena Ahi Evran Veli Kiršehir džamija u Olovu.

Svečanosti je prisustvovao reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, koji je poručio da se ovakvi objekti ostavljaju budućim generacijama. 

- Mi danas otvaramo ovu džamiju u Olovu, na dan rođenja vjerovjesnika Muhammeda, a.s., koji je došao kao Milost svjetovima. S posebnim ushićenjem i radošću se uvijek sjećamo tog sigurno jednog od najvažnijih događaja u ljudskoj povijesti.

Danas je u ovom prelijepom gradu, kitimo i radošću otvaranja ove džamije, zdanja u kojem će nove generacije našega naroda u slobodi i dostojanstvu obilježavati svoje svakojake radosti - rekao je reisul-ulema.

Sa prisutnim gostima je podijelio opredjeljenje da kao Bošnjaci želimo ostati ovdje, graditi svoju zemlju, rađati djecu i živjeti s ljudima svoje zemlje, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.

- Da bismo živjeli u miru i slozi jedni s drugima, neophodno je da se međusobno poštujemo. To dalje znači da ćemo poštivati i bogomolje jedni drugih, ali i da ćemo biti pri ruci jedni drugima, naročito kada se nađemo u teškoći, i da ćemo jedni drugima biti utjeha, a ne prijetnja.

Zato, neka uz naše džamije u miru budu i crkve i druge bogomolje naših sugrađana - poručio je reisul-ulema Kavazović.

Muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, koji je u novosagrađenoj džamiji predvodio prvi džuma-namaz, je tokom svečanosti poručio da su džamija i vakufski kompleks Olovu dali novu vrijednost, te da su na najbolji način postali simbolom zajedništva i vizije časnih, čestitih, radinih i domoljubnih, hrabrih ljudi.

- Džamije grade vjernici koji svjedoče Božiju jednost i iskreno obavljaju ibadete, vjeruju u novi život nakon ustajanja iz kabura, čuvaju propisane namaze, izvršavaju obavezu zekata i stalno bdiju na bedemima časti i ponosa. Graditelji su svi ljudi koji grade i druge Božije Hramove. Bosna i Hercegovina je jedinstven prostor na zemaljskoj kugli, džamije, crkve i sinagoge građene su diljem ove zemlje - rekao je muftija Grabus.

Predstavnik Diyaneta Džebrail Kulu je poručio da ova džamija svjedoči gradnji u ime bratstva, sa ciljem osiguravanja prostora za obavljanje namaza, što je osnova islamske civilizacije.

- To je važan pokazatelj svetih vrijednosti kao što su vjera, tolerancija, kultura zajedničkog života, mir i spokoj. Kao baštinici ovih vrijednosti, moramo pokazati neophodnu osjetljivost u ispunjavanju naših obaveza i uložiti napore u tom pravcu - rekao je Kulu.

Ataše za vjerske poslove Republike Turske Mustafa Guvenc je istakao da su džamije simbol civilizacije i srce gradova.

- U tom kontekstu, izgradnja ovakve džamije u centru Olova, u samom srcu ovog grada, čini je izuzetno značajnom.

Želio bih da se zahvalim svima koji su vrijedno radili, podržavali i ulagali napore u gradnju ovu džamije, koja je izgrađena velikim dijelom podrškom i donacijama vaše braće u Turskoj, i molim Uzvišenog Boga da ih za to obilato nagradi - rekao je Guvenc.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je osigurala dio sredstava za gradnju džamije, a ministar kulture ovog kantona Mirza Mušija je prilikom obraćanja iskazao riječi podrške i želje da džamija bude mjesto odgoja i obrazovanja novih generacija.

- Hvala prvacima Islamske zajednice i hvala svim vakifima koji su doprinijeli da se gradnja privede kraju.