Džamija ostavljena od svih: Zaslužuje li ova Božja kuća da je dobri ljudi obnove?

  • Dio Telarevića džamije do kojeg se može doći
  • Munaru "obrgrlilo" raslinje, bila je četvrtastog oblika kakve su se gradile u Hercegovini
  • Husein ef. Hodžić

Husein ef. Hodžić, imam koji tokm agresije na Bosnu i Hercegovinu vodio najveće muhadžirsko naselje, u Gašincima kod Đakova, a u poratnim godinama obnavljao sve trebinjske džamije, ne zaboravlja istočnu Hercegovinu, iako je osam godina službuje kao imam u Herceg-Novom, te predsjednik Islamske vjerske zajednice Crne Gore za Budvu i Boku.

Ovih dana je objavio zapis s putovanja kroz Stolac i Bileću, gdje je naišao na tužno stanje...  

„Nakon više od deset godina juče sam prolazeći magistralnim putem na potezu Stolac-Bileća, gdje poslije Berkovića i mjesta Hatelji, nastaje "naseljeno" mjesto Bijeljani (općina Bileća, op. ur.) koje je locirano uglavnom sa donje strane puta u dužini od jedan kilometra. A na dnu sela je urušen makadamski put koji od ulaza u selo u dužini od jedan kilometar vodi ka Telarevića džamiji, davno porušenoj, čijim tragovima prohujalog vremena ozbiljno prijeti da nestane njena i posljednja vizura, a to je četverougaona munara. Ona se ne vidi. Nju je čvrsto zagrlio zeleni bršljan...“, piše ef. Hodžić, inače bivši član Sabora Islamske zajendice u BiH.

Uz džamiju postoje i mezari u koje su do kraja šezdesetih ukopavani umrli muslimani, podsjeća ef. Hodžić.

„Mezari su skriveni drvećem i raslinjem. Umrli više ne mogu ustati da počiste ruševinu džamije a povratnika muslimana, osim pravoslavnih, u selu nema. Ali se u Bileći vodi registrovani medžlis koji zajedno sa gatačkim medžlisom pravno postoji više politički, dok imovina Islamske zajednice, zapuštena i zanemarena, propada. Na čiji je obraz i selo i džamija u havetinjskom stanju, prosudite sami..“, napisao je, uz ostalo, kritički ef. Hodžić.

Zanimljivo je da je on pozvao pravoslavne stanovnike i nadležnu opštinsku vlast da “renoviraju džamiju, jer dobrano koriste zaostalu i ostavljenu imovinu i iseljenika i protjerinih“.

Ili ćemo, kako reće, svi imati i havetinjsku prošlost i sadašnjost, upozorio je...

Telarevića džamija u Bjeljanima spominje se među hercegovačkim munarama četvrtastog oblika, a takvu su imale još džamije u okolini Bileće: Avdića džamija u Planoj, džamija u Kljunima, Kružnju i Svinjarini, džamije na području Nevesinja: Perkušića džamija u Nevesinju, Čelebića džamija u Donjoj Bijenji, džamija u Kruševljanima, zatim, džamija u Glavatičevu kod Konjica, Fatime kadune u Mostaru.

Telarevića džamija nalazi se na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovini.

Od 1.947 Bošnjaka u Bileći 1991. godine (skoro 15%), prema popisu 2013. godine, ostalo ih je svega 26 ili 0,2%. Danas ih je vjerovatno i manje...

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar