Danas završna svečanost „Dana Ajvatovice“: Desetina hiljada vjernika u srcu Bosne

Danas završna svečanost „Dana Ajvatovice“: Desetina hiljada vjernika u srcu Bosne

Polaskom konjanika i prozivkom bajraka je ispred Handan-agine džamije u Pruscu, jutros je započeo centralni događaj 507. "Dana Ajvatovice". Brojni vjernici iz zemlje i inozemstva uputili su se na mjesto najvećeg dovišta u Evropi, prema stijeni i platou Ajvatovice, gdje će biti klanjan podne-namaz i upriličena prigodna obraćanja.

Legenda kaže da je čuveni prusački alim i učenjak Ajvaz-dedo u šumi na planini Šuljagi, pronašao izvor pitke vode, koja je bila prijeko potrebna mještanima.

U blizini izvora nalazila se stijena visoka trideset i duga 74 metra, koja se ispriječila njegovom naumu da postavi cijevi kojima bi proveo vodu u šest kilometara udaljeni Prusac.

Odlučio je klanjati četrdeset sabah-namaza i molitvom zatražiti od Allaha dž.š. da rastavi stijenu.

Četrdeseto jutro je zaspao i usnio da su se sudarila dva ovna, i da se od siline njihovog sudara stijena razdvojila. Kada se probudio, ugledao je raspuklu stijenu iz koje je potekla voda.

Travnički muftija i predsjednik Organizacionog odbora Ajvatovice, Ahmed ef. Adilović, kazao je za INS da su vjera, tradicija i domovina centralne poruke ovogodišnje vjersko-kulturne manifestacije.

- Vjera jer je sastavni dio našeg identiteta, bez vjere ne bismo bili to što jesmo. Tradicija - jer je ona vrlo važna. Svaki narod opstoji na svojoj tradiciji. Bez tradicije bi gubili svoj identitet. Naravno, mi trebamo uzeti ono pozitivno iz tradicije. I, treća poruka, domovina! Domovina je važna jer mi Bošnjaci imamo jedinu domovinu BiH. Moramo stalno razvijati svijest o važnosti očuvanja domovine. Naravno, sa svim drugim bh. narodima. Naš narod je opredijeljen za suživot, toleranciju i saradnju. Bilo je kroz historiju pokušaja da nas se ukloni s ovih prostora. Međutim, odlučni smo da ostanemo u svom i da, zajedno sa drugima, uradimo sve da ova država i društvo budu prosperitetni i jednaki za sve njezine građane – kazao je za INS Adilović.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao s prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz-dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. stoljeću nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe.

Tradicija Ajvatovice oživi svake godine manifestacijom u okviru koje u gradovima SBK-a budu organizirani brojni vjerski, kulturni i sportski sadržaji.

Ovogodišnji, 507. "Dani Ajvatovice" otvoreni su 12. maja, a zvanično će završiti 8. jula.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar