Kakav je ekonomski uticaj Ramazana?

  • Foto: Lovin.co
  • Ramazan u Kataru (Foto: Lovin.co)

Ramazan je vrijeme za duhovno razmišljanje i regeneraciju, jačanje vjerovanja kroz hranjenje uma, a ne tijela. Ali kakav je uticaj na ekonomski rast i razvoj u većinski muslimanskim zemljama?

Pitanje je složeno.
Ako blizu dvije milijarde muslimana uskraćuje sebi opskrbu tokom dnevnog svjetla mjesec dana i često skraćuje radne dane za nekoliko sati, to će sigurno uticati na produktivnost?
Ipak, drugi tvrde da, ako se pravilno posmatra, muslimanski radnik nakon posta može biti više fokusiran na važne zadatke i isplivati kao bolja osoba i bolji zaposlenik.

Kultura rada od kuće

Jedna značajna promjena je utjecaj pandemije Covid-19 na rad. Preduzeća su naširoko uvela fleksibilnije radno vrijeme i, gdje je to moguće, rad na daljinu. I jedno i drugo može koristiti zaposlenima – i potencijalno poboljšati produktivnost – tokom Ramazana, piše Forbes.

U Omanu je Ministarstvo rada je 2019. godine uvelo tri smjene uz normalno skraćeno radno vrijeme od 9 do 14 sati. Državni radnici su imali mogućnost od 7 do 12 sati, od 8 do 13 sati i od 10 do 15 sati. Osoblje odjeljenja također je moglo raditi na daljinu pod uslovom da je u kancelariji 60 posto vremena.

Saada Al Ismaili, potpredsjednica odbora za ženske sportove i ravnopravnost spolova Omana, rekla je za Times of Oman:

„Rad na daljinu pomaže da se izbjegne izgubljeno vrijeme na putu do ureda, a fleksibilno radno vrijeme svakako povećava produktivnost. Smanjenje vremena putovanja na posao je velika prednost.”

UAE su poručili radnicima federalne vlade da rade na daljinu 70 posto svojih sati petkom tokom Ramazana.

Tokom godina učinjeno je nekoliko pokušaja da se izmjeri uloga Ramazana u ekonomskom rastu. Najsveobuhvatniji je izvještaj američkog Nacionalnog biroa za ekonomska istraživanja iz 2014. godine, koji koristi podatke o muslimanima koji poste u 167 zemalja tokom 60 godina.

Studija Filipea Campantea i Davida Yanagizawa-Drotta zaključila je da su istraživači “uspostavili uzročne dokaze za negativan učinak ramazanskog posta na ekonomski rast u muslimanskim zemljama”.
Ali također se navodi da je to “praćeno povećanjem nivoa sreće i zadovoljstva životom među muslimanima koji su sami procijenili”.
Efekti sezone
NBEC studija je također otkrila – nakon što je uporedila ljetne ramazane sa onima koji su padali zimi – da je dužina posta bila značajna u mjerenju gubitka produktivnosti.

Na južnoj hemisferi ramazan u julu je sezona kraćih dana, dok su na sjevernoj hemisferi mnogo duži, što omogućava direktno poređenje.

“Duže propisani ramazanski post ima snažan negativan učinak na rast proizvodnje u muslimanskim zemljama”, navodi se u izvještaju. Produženje posta za jedan sat moglo bi smanjiti rast proizvodnje za 0,7 posto, navodi se.

Međutim, to je primijećeno samo u zemljama s muslimanskom većinom, kao i drugi nalaz; da Ramazan čini ljude sretnijima. „Jednostavno rečeno, to ih čini sretnijima, iako ih čini relativno siromašnijima“, kažu autori. Dva efekta bi se mogla poništiti, dodaje se.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar