U Kristalnoj sali općine Bugojno 27. 10. 2023. godine održana je promocija knjige "Vesela straža..." autora prof. Huseina Čepala. Promotori su bili prof. dr. Dževad Drino, prof. dr. Ahmed Kico i Mulo Hadžić, publicista. Husein Čepalo rođen je 18.02.1951. godine u Pruscu, Općina Donji Vakuf.

Čepalo je u svojoj karijeri kao prosvjetni radnik predavao historiju i latinski jezik u srednjim školama u Zenici, Travniku, Novom Travniku, Bugojnu, Kupresu… Sada je u penziji. Cijeli svoj radni vijek posvetio je istraživanju i prikupljanju podataka o bogatoj kulturno-historijskoj baštini Donjeg Vakufa, Skopaljske doline i Srednje Bosne. Ovo je njegova deseta knjiga o naseljima Skopaljske doline.

Piše: prof. dr. Ahmed Kico

Donosimo izvode Predgovora/ Recenzije prof. dr. Ahmeda Kice. „Nakon što je u proteklih četrdeset godina recentno i odgovorno istraživao historiju Prusca, Donjeg i Gornjeg Vakufa, Bugojna, Kupresa, Susidgrada, a u okviru njih povijest stećaka, hanova, musafirhana, utvrda, crkava, džamija i drugih materijalnih i duhovnih spomenika Skopaljske doline, pred nama je nova veoma važna i značajna knjiga Husejina Čepala pod naslovom VESELA STRAŽA (Prilozi istoriji Vesele straže, Maloga sela, Sultanovića, Crnića, Vrpeći, Jaklića, Vrbanje, Bugojna, Golog Brda i Mračaja). Kako sam ističe, autor je svoja istraživanja intenzivirao u zadnjih  nekoliko godina, pri čemu je prikupljao „historijsku, etnografsku, folklorističku i drugu građu o Veseloj Straži. Stari grad Vesela Sraža sa svojim suburbiumom bila je politčko, privredno, kulturno i duhovno sjedište uskopaljske doline  u srednjem vijeku do osmanlijskog osvajanja.

Vesela Straža je bila kraljevski  grad kako se navodi u povelji ugarske kraljice Barbare 1414. godine“. Pored navedenog, Čepalo je kroz svoja istraživanja došao do vjerodostojnih činjenica prema kojima su „preko Vesele Straže išli su putevi za Dalmaciju i to preko Kupresa, Livna i Klisa, u dolinu Bosne, preko Poriča i Prusca za dolinu Vrbasa. Jednim krakom ovuda je prolazio put Salona – Argentarija. (Salona je bio glavni grad povincije Dalmacije u rimskom  periodu)“.

I ova izvanredna i na temelju činjenica zasnovana istraživanja o Veseloj Straži, te naseljima bliže i šire okoline, na osebujan način svjedoče i o stilu i jeziku autora, kao i metodama koje je u istraživanjima koristio. Kao i u nekim prethodnim knjigama, autorov stil i jezik su u osnovi  kombinacija znanstvenog i publicističkog stila.

Odlikuju ga, dakle, logičnost, tačnost i preciznost s jedne strane, ali i živopisnost, s druge strane. Inače, na pojedinim mjestima autorov jezik je pomalo i arhaičan,  što dodatno kod čitalaca pobuđuje znatiželju da kroz čitanje Čepalove knjige putuju kroz neobično vrijeme, te da upoznaju ondašnji svekoliki društeni život, zanimanja ljudi, vjerski život, običaje ljudi i naroda Bosne. Pored ostalih, takavi opisi koji su gotovo arhetipskog karaktera kazuju nam o nestalim zanimanjima, društvenim igrama kao što su sridari, poljari, veseovske kupilice klasova, komači, i dr..

U okviru poglavlja o Veseloj Straži, autor prezentira i jako zanimljive činjenice koje se odnose na naselje Mračaj. Dijeli se na Gornji i Donji Mračaj, među njima je jezerce,zvano Jurije, jer je po narodnoj predaji ublizini bila crkva sv. Jurja.Toponim Mračaj mogao bi biti antičkog porijekla i da podsjeća na rimskog boga Marsa(bog rata)“....

Prema istraživanjima Čepala, naselje „Sultanovići se nalazi na sjeveroistočnoj strani Vesele.Ovo je staro naselje,o čemu svjedoće arheološki nalazi iz prahistorijskog,antičkog i srednjovjekovnog perioda. U Sultnovićima na Glavici (Gorica) 1949.godine registrirani su tragovi prahistorijske gradine s manjim naseljem.

Od pokretnog arheološkog materijala ovdje je pronađena prahistorijska gradinska keramika, kod koje se primjećuje uticaj tkz. panonske kulture. Dvije brončane grivine potječu iz starijeg ili mlađeg željeznog doba.Ovo prahistorijsko gradinsko naselje poremetilo je  srednjovjekovno greblje. Pretpostavlja se da je stanovništvo sa Glavice u Sultanovićima podiglo srednjovjekovni grad Veselu Stražu“....

Malo selo, nalazi se na sjeveroistočnoj strani Vesele. Ovo bivše samostalno naselje s područja današnje općine Bugojno, za vrijeme socijalističke Bosne i Hercegovine 60-tih godina 20. stoljeća  je pripojeno gradskom naselju Bugojno. Čepalo prezentira izuzetno važne činjenice o starosjedilačkim porodicama koje su obitavale na području Malog Sela kao što su Mutavelići (Mutevelića kula bila je uzgor sve do iza Drugog svjetskog rata.

Dimenzije kule su 6x6,25 metara, su bili debljine 65 cm,vrata 1x2 metra,a prozori  65x75 cm. Građena je od kamena oblutka iz Vrbasa....), Robovići, Bevrnje, te kasnijim katoličkim porodicama kao što su Glavaši, Šarići, Erkapići i druge koje su na prostore Skopaljske doline doseljavani „u doba Ausro-Ugarske monarhije od 1878. do 1918. Veliki broj katolika naselio se u Malom Selu, Veseloj, Jakliću, Crniču, Vrpeći u doba Kraljevine Jugosavije. Naseljavanje katolika iz Dalmacije i Hercegovine bilo je 30-tihgodina 20.stoljeća“....

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.