Preminuo je književnik, profesor i akademik Dževad Karahasan (70), nakon što je izgubio bitku sa opakom bolešću.

Dževad Karahasan je bosanskohercegovački i jedan od najznačajnijih evropskih autora. Njegove knjige prevedene su na više od petnaest jezika, a dobitnik je više nagrada za književni rad. 

Pisao je drame, romane, pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra i učestvovao kao pozorišni reditelj. Njegovi pozorišni komadi igraju se u pozorištima širom svijeta.

Rođen je u Duvnu (današnji Tomislavgrad) 1953. godine. U rodnom je gradu završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Godinama je učestvovao u uređivanju sarajevske revije za kulturna pitanje Odjek.

 U intervjuu Faruku Veli na agenciji Anadolija govorio je o brojnim temama, osvrnuvši se da nije zabrinut. Prije deset godina je odlučno govorio da nije zabrinut.

Bosna će, veli, preživjeti. ''Pojam države se kroz historiju mnogo puta mijenjao. Ono što je nastalo u 19.  stoljeću nakon Francuske revolucije kao država nacije je jedna kratka, minijaturna, super kratka epizoda, trenutak u ogromnoj historiji države. Imate ljudi, ja spadam u te, koji smatraju da država nacije spada u pseudomorfozu države, da je to jedna potpuno kriva forma koja je u jednom momentu nastala, neko vrijeme trajala, mnogo zla izazvala i nestala. Već danas ne igra više nikakvu ulogu. Moćni koncerni su danas mnogo jači, određuju zbivanja u svijetu mnogo više nego tzv. nacionalne države. Predsjednici, država vlada u Americi, Francuskoj, Velikoj Britaniji su ustvari namještenici 10 ili 15 velikih državnih koncerna, nemojmo se zavaravati. Mene države, iskreno, nisu nikada posebno zanimale jer im nisam pripisivao značaj. Ono što mene uzbuđuje i zanima jeste kultura. Naš život se ne odvija u državi, već u kulturi i kulturnom sistemu. Država je nekakav okvir, infrastrutkra društva'', ocijenio je Karahasan.

Podsjeća na primjer Poljske čije je ime skoro dva stoljeća bilo zabranjeno, a opstala je! Opstala je jer su poljska književnost i kultura sve to vrijeme postojali.

''Poljsku se naprosto nije moglo izbrisati. Mene to zanima... U BiH  još uvijek itekako postoji nešto što bih ja mogao nazvati specifično bosanski amalgamom, sintezom, kombinacijom različitih kulturnih formi. Oni nama ukidaju, nastoje nam ukinuti Zemaljski muzej, Nacionalnu galeriju, Nacionalnu biblioteku... Oni pokazuju da će uništiti kulturu ukidajući institucije. Time pokazuju koliki su oni idioti. Jer, kultura kojom ljudi, jedna zajednica, oblikuju svoje vrijeme, svoje boravak na svijetu, to nam ne mogu uzeti'', rekao je u svom stilu ugledni književnik te dodao:

''Tako da, što se mene tiče, neka oni sad okupe ovo pseudo-političara, neka ih odvedu u Gvantanamo, gdje im je već mjesto, neka se žene s njima, neka nam ukinu ime države! Ja vas uvjeravam ništa se neće dogoditi ako nam ukinu sve ove kobajagi vlade koje haraju. Država je konstrukt, kultura je organski proizvod. Ja sam u tom pogledu, naravno, veliki optimista da će Bosna će, ako Bog da, opstati, jer Bosna  je tvorevina kulture. BiH nikad nije bila politički projekt. Ja mislim da je Jugoslavija bila dobra ideja. Ja sam Jugoslaviju volio i mislim da je to bio izvrstan, sjajan politički projekt. Ali, je Jugoslavija, nažalost, ostala politički projekt. Nikad nije prerasla u činjenicu kulture i raspala se dok ste rekli keks, bez velike agresije izvana. Bosna je bila izložena užasnoj agresiji i izvana, a i iznutra. Još uvijek je ostalo dosta Bosne. Bosne još uvijek ima, jer je Bosna tvorevina kulture ''.

Cijeli intervju možete naći OVDJE.