Bosanskohercegovačka općina Prnjavor odlučila je napraviti korak više u odnosu na ostatak države i nagraditi redovne darivatelje krvi – doživotnim besplatnim parkingom za sve one koji su više od 20 puta dali svoju krv i spasili veliki broj života.
Kako je objavio općinski načelnik Darko Tomaš, „ovom skromnom podrškom želimo da im se zahvalimo na iskazanoj humanosti svih ovih godina“. U toj općini najmanje je 50 osoba koje su se 20 i više puta odazvale pozivu humanosti i dale dio sebe za spas drugih, prenosi Al Jazeera Balkans.
Ko se odluči za darivanje krvi, to radi iz nesebičnih razloga, eventualno zbog boljeg osjećaja koji mnogi darivatelji imaju. No, mali znakovi pažnje su svima dragi, bilo da je riječ o karti za predstavu u pozorištu, ulaznici za utakmicu, simpatičnoj maski za lice u doba COVID-a…
Kakva je situacija u regiji kada je riječ o odnosu prema darivateljima, kontaktirali smo nadležne institucije u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, te u oba bosanskohercegovačka entiteta. Svi navode kako se broj darivanja polako povećava nakon pandemije koja je jako pogodila ovu granu medicine, ali da to još nisu nivoi koji su bili prije 2020. godine.
Negdje darivatelji imaju pravo na jedan, negdje na dva slobodna dana po darivanju, no i to sve zavisi od poslodavca koji nerijetko ne poštuje tu zakonsku odredbu. Sve institucije imaju svoje akcije prikupljanja, no posebno boli ignorantski odnos privatnog sektora koji se često i ne udostoji odgovoriti na poziv.
Svake godine 1.000 doza više u Republici Srpskoj
Veselka Ćejić, šefica banjalučke službe za prikupljanje krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu bh. entiteta Republika Srpska, navodi kako je slučaj u Prnjavoru jedinstven za ovaj dio Bosne i Hercegovine.
„Potpuno podržavamo takve pogodnosti i iskreno se nadamo da će i ostale opštine prepoznati ove ili slične pogodnosti“, kazala je ona na upit Al Jazeere.
Što se tiče prava i benefita zdravstveno osiguranih darivatelja krvi u entitetu Republika Srpska, Ćejić navodi kako do 10 darivanja davaoci ne plaćaju participaciju na zdravstvene usluge 12 mjeseci nakon posljednjeg davanja krvi, dok su oni sa više od 10 darivanja trajno oslobođeni participacije.
„Takođe, ne plaćaju participaciju ni za jednu uslugu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, izuzev lijekova B kategorije i u slučaju korištenja zdravstvenih usluga u inostranstvu na lični zahtjev. Davaoci krvi koji su u radnom odnosu imaju pravo na dva slobodna, plaćena dana, osim ako kolektivnim ugovorom firme nije drugačije regulisano. Takođe, vojska i đaci imaju po dva slobodna dana.“
Sagovornica iz Banje Luke kaže kako je u Zavodu za transfuzijsku medicinu Republike Srpske zabilježen porast davanja krvi svake godine za gotovo 1.000 doza.
„Svake godine bilježimo rast dobrovoljnih davalaca krvi, što nam je izuzetno drago, samim tim imamo manju potrebu za namjenskim davaocima. Iz godine u godinu, građani u sve većem broju pokazuju svoju solidarnost i humanost. Zahvaljujući tome, uspijevamo odgovoriti na sve zahtjeve kliničara i obezbijediti dovoljne količine krvi i krvnih komponenti“, navodi.
Nepoštivanje zakona u Federaciji BiH
Maida Šalaga-Baždar, čelnica Odsjeka za promociju davalaštva pri Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH (drugog bh. entiteta) ukazuje na odredbe Zakona o radu u Federaciji BiH, po kojem dobrovoljni davaoci krvi imaju pravo na najmanje jedan dan plaćenog odsustva za svako darivanje.
„Dobrovoljni davalac krvi koji je zdravstveno osiguran, a dao je krv 10 i više puta, oslobođen je participacije na zdravstvene usluge. No, navedene prednosti dobrovoljnih davalaca se ne poštuju u svim dijelovima Federacije BiH“, ukazuje sagovornica.
Kada je riječ o drugim pogodnostima za dobrovoljne davaoce krvi, Šalaga-Baždar govori kako su inicijative podnesene u 2023. godini te se nada da će se „neke od njih i realizovati, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana“.
Dodaje kako svijest o važnosti darivanja krvi i značaju dobrovoljnog davaoca krvi nije dovoljno razvijena.
„Ono što pokušavamo i što nam je želja jeste da kroz promociju davalaštva putem medija i društvenih mreža skrenemo pažnju javnosti, a posebno vladajućih struktura, na značaj ovih plemenitih ljudi koji predstavljaju nacionalno blago jednog društva, kako bi se i njihov status i uloga koju imaju u mnogome poboljšali te kako bi dobili na vrijednosti koju i zaslužuju.“
„Zahvaljujući dobrovoljnim davaocima krvi, zadovoljavamo potrebe svih klinika Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Opće bolnice ‘Prim. dr. Abdulah Nakaš’, odnosno svih bolesnih i povrijeđenih“, ističe Šalaga-Baždar.
Kompletan tekst pročitajte OVDJE.
Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!