Guverner Centralne banke BiH Senad Softić izjavio je u intervjuu za magazin Stav da je „vrijeme teško i da svi trebamo prilagoditi novim okolnostima“.

Nedavno se pojavio dokument medijima, opomena pred tužbu Općini Centar. Guverner Softić je govorio o tome da li je dokument autentičan hoće li Centralna banka tužiti Općinu Centar zbog neizdavanja dozvola za gradnju objekta?

„Opomena pred tužbu koja je dostavljena Općini Centar jeste autentična upućena je prošli mjesec, nakon višemjesečnog opstruiranja procesa izdavanja urbanističke saglasnosti sprečavanja Centralne banke da koristi kupljeno zemljište one svrhe koje je ugovor zaključen. Do danas Općina Centar nije izvršila svoje ugovorne obaveze, te se Centralnu banku Bosne Hercegovine, od momenta kada je predala zahtjev za urbanističku saglasnost, zajedno idejnim projektom, na sve moguće načine onemogućava korištenju njenog prava vlasništva. Trenutno naš advokatski tim provodi aktivnosti na pripremi tužbe“, naveo je Softić za Stav.

Prema njegovim riječima, CBBH je od samog početka iskazala interes da razmotri alternativne lokacije za izgradnju objekta.

„Ali želim naglasiti da ono što je Općina, navodno, nudila CBBiH uopće ne ispunjava elementarne zahtjeve CBBiH niti je to na zakonit siguran način moguće realizovati razumnom roku, budući da te lokacije nisu vlasništvu Općine Centar da su vlasničko-pravni odnosi upitni, planska dokumentacija, koja postoji za te parcele, nije prilagođena potrebama projektu“, dodao je.

Govoreći o ekonomskim kretanjima u BiH Softić je istakao da je nakon majskog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija iskomunicirano kako u tekućoj godini očekujemo godišnji rast realnog BDP-a od 2,8 posto.

„Zbog perzistentnog inflatornog šoka, očekujemo dodatno usporavanje ekonomskog rasta narednoj godini. U maju je očekivani godišnji rast realnog BDP-a 2023. godini iznosio svega 1,5 posto. Sudeći prema brzim procjenama trenutne ekonomske aktivnosti svim raspoloživim informacijama, ne očekujemo izmjene trendu projicirane ekonomske aktivnosti, ni značajnije korekcije nivoima nisu izvjesne. Ažurirane procjene godišnje ekonomske aktivnosti za period od 2022. do 2024. objavit ćemo drugoj polovini novembra“, dodao je.

Prema njegovim riječima, trenutno se fmansijskom sistemu ne naziru značajne ranjivosti.

„Dobrim dijelom, razlog je znatno otporniji sistem koji je uspostavljen uvođenjem niza novih regulativa za upravljanje rizicima nakon globalne finansijske krize. Svakako da sa svakim danom koji se provede ovako turbulentno makroekonomskom okruženju raste rizik da će dio klijenata banaka imati pogoršan kreditni rizik, ali smatram da su banke trenutno sposobne izdržati relativno snažne makroekonomske šokove. To su nalazi top-doivn testova na stres koji se rade CBBiH kvartalno dijele agencijama za bankarstvo.

Konačno, agencije za bankarstvo donijele su niz podzakonskih akata ciljem boljeg upravljanja kreditnim rizikom bankama, kontekstu rasta referentnih kamatnih stopa ECB-a“, naglasio je.

Govoreći o tome kako preživjeti političku krizu guverner Softić je rekao:

„Geopolitička situacija dovela je mnogo zemalja, uključujući Bosnu Hercegovinu, situaciju da su postale “kolateralna žrtva” svjetskih kretanja, to su prije svega povišena inflacija. Centralna banka svoju ulogu mandate izvršava potpunosti, dajući doprinos monetarnoj, pa makroekonomskoj stabilnosti. Nezahvalno je davati preporuke, ali kao prvu mjeru naglasio bih potrebu da se aktivno provodi socijalna politika kao pomoć najugroženijima. Porast cijena hrane energenata, posebno grijanja pred zimu, ne pogađa sve građane jednako. Oni nižim primanjima izdvajaju veći postotak svog dohotka za hranu energiju. Dakle, socijalna država treba pomoći onim najugroženijim slojevima stanovništva. Upravo zato mjere socijalne politike moraju biti ciljane…“

Na pitanje kako se boriti sa inflacijom, Softić je istakao:

„Šok na strani ponude trenutno je vanredno snažan, monetarnom politikom ne može se na njega djelovati, barem ne aranžmanu valutnog odbora“.

„U slučaju Bosne Hercegovine ključne su strukturne reforme, kojima bi se povećala ekonomska aktivnost, bez dodatnog inflatornog pritiska. Vrijeme je takvo da bi svi, stanovništvo preduzeća, trebali prilagoditi svoje ponašanje racionalno trošiti energente. Koordinirana akcija subvencija, porezne politike i, ako treba, ograničavanja cijena na neko vrijeme može ublažiti šok. Uz stabilnost valutnog odbora, time se osiguravaju stabilni uvjeti za smanjenje negativnog šoka ubrzani oporavak nakon toga“.

Kompletan intervju pročitajte u printanom izdanju Stava.