Glavni analitičari Bloomber Adrije kažu da je turistička aktivnost nastavila svoj oporavak u 2022., s puno boljim učinkom u usporedbi s istim razdobljem tijekom 2021. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu povećava pritisak na postojeće gospodarske neizvjesnosti, zajedno s mnogim ograničenjima putovanja vezanim uz Covid koji su još uvijek na snazi, piše bloombergadria.

U cijeloj Adria regiji oporavak je vidljiv za svih pet zemalja.

Tako je u našoj zemlji, zaključno s 31. svibnjem ove godine, ostvareno 455.765 posjeta, što je za 89,5 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Potpuni oporavak je još daleko ako pogledamo podatke za 2019., 2018. i 2017. godinu koje možete vidjeti na sljedećem grafu.

Broj ostvarenih noćenja, zaključno s 31. svibnjem ove godine, je skoro dosegao razinu od miliju. Oporavak je izrazito primjetan u odnosu na prethodne godine - zbroj ostvarenih noćenja zaključno s 31. svibnjem za 2020. i 2021. je manji nego ovogodišnji. Predpandemijske razine su još daleko.

Ukoliko se osvrnemo samo na svibanj ove godine broj noćenja domaćih turista viši je za 80,2 posto u odnosu na travanj te za 54,9 posto viši u odnosu na svibanj 2021. godine. Broj noćenja stranih turista viši je za 70,7 posto u odnosu na travanj 2022. i za 195,1 posto viši u odnosu na svibanj prošle godine.

Najveći broj noćenja u ovom periodu ostvarili su turisti iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Njemačke.

Ove godine u BiH će za ljetovanje biti date olakšice u vidu turističkih vaučera, ako stanovnici BiH žele da se odmore na nekoj od domaćih destinacija. Iznos vaučera u Federaciji BiH je 200 KM, dok je u Republici Srpskoj 100 KM.

Almir Peštek, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kazao je za Bloomberg Adriju da je turizam u BiH bilježio kontinuiran rast do 2020. godine i pandemije korona virusa. Tokom 2019. godine su ostvareni najbolji rezultati u smislu broja dolazaka i noćenja.

"Turizam u BiH sada karakteriše visoka koncentracija turističkih aktivnosti na ograničen broj destinacija", kazao je Peštek. "Treba aktivno i sistemski raditi na razvoju, popularizaciji i tržišnom pozicioniranju cijelog niza drugih destinacija sa velikim potencijalom, a koje sada imaju manje učešće u ukupnim turističkim kretanjima. Na taj način će i vaučeri imati svoju ulogu i doprinijeti razvoju."

Ranije je za Bloomberg Adriju vaučere komentirao i ekonomista Admir Čavalić koji je rekao da smatra kako u Federaciji BiH to nisu "vaučeri", već direktna podrška pravnim licima "registrovanim u FBiH koje, pored ostalih aktivnosti, posluju kao internet servisi za prodaju turističko-ugostiteljskih usluga". "Za razliku od Srbije, građani neće dobiti "vaučere", dakle nisu korisnici istih."

Peštek ističe da je nivo optimizma turističkih radnika izuzetno visok, kao i njihova očekivanja.

"Bez obzira na sve probleme sa kojima se suočavamo kao što su ekonomska kriza i ratna dešavanja, te još uvijek prisutan strah i neizvjesnost vezan za korona virus, ova godina je u turizmu u BiH krenula pozitivno", zaključuje Peštek. "Teško je procijeniti šta se može desiti, a još uvijek nemamo dovoljno podataka da bismo mogli identifikovati i pratiti trendove, ali se zaista nadam da će ova godina biti uspješna za BiH."

Razvoj turističke infrastrukture i suprastrukture (kao što su npr. smještajni kapaciteti i sadržaji) su imperativi za razvoj turizma, dodao je Peštek. BiH treba biti još više povezana i lakše dostupna, kako iznutra, tako i izvana.

"Ono što mi je drago da dolazi do vidnog napretka u turizmu, te da se javlja sve više razvojnih inicijativa kako u privatnom sektoru, tako i u lokalnim zajednicama", kazao je Peštek. "Sve više se radi i na izradi strateških dokumenata razvoja turizma na različitim nivoima, a što je osnova za razvoj efikasnog destinacijskog menadžmenta i marketinga. Odsustvo strateškog pristupa i nerazvijen destinacijski menadžment na svim nivoima je, između ostalog, bio jedan od osnovnih problema za razvoj turizma."

Dobar primjer, kazao je profesor, je izgradnja ceste Stolac-Neum koja će dugočno imati veliki efekat za razvoj turizma. Avio saobraćaj je također izuzetno važan. Peštek kaže da "nama treba puno više konekcija i direktne povezanosti sa važnim emitivnim tržištima u Evropi". Primjer aerodroma Tuzla nam pokazuje kako bolja povezanost može unaprijediti ekonomski razvoj područja.

Osim high-cost, potrebno nam je i više low-cost prevoznika. U smislu povećanja efekata i zadovoljstva turista, važno je da se unapređuje i razvija ponuda smještajnih objekata, kako po kvantitetu, tako i po kvalitetu.

"Turisti preferiraju hotelski smještaj, ali raste i ponuda individualnih iznajmljivača. Ova oblast se takođe treba urediti. Posebno važan segment kojem treba posvetiti pažnju je ruralni turizam i razvoj", istakao je Peštek.

Dodao je da FBiH već godinama nema Zakon o turizmu. Bez sistemskog pristupa, saradnje i integracije ne može se govoriti o efikasnom sistemu turizma. Uključenje i aktivna uloga javnog sektora u razvoju turizma je ključna karika za uspjeh.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.