Tako je govorio Safa Oručević: Igraće Velež i biće Stari most

  • (Foto: F. Vele)
  • (Foto: F. Vele)
  • (Foto: F. Vele)
  • (Foto: Anadolija)

Na današnji dan prije stotinu godina u Mostaru je osnovan Fudbalski klub Velež. U tom trenutku Radničko športsko društvo nastalo je s idejom da okupi radničku klasu Mostara.

Inicijatori su shvatili da bi zbog tadašnjih vlasti bilo dobro da klub ponese ime koje bi simboliziralo Mostar, a ne radništvo, pa je na prijedlog prvog predsjednika Anđelka Vlahe, klub dobio ime po planini Velež.

Rad Veleža tadašnje vlasti zabranile su 1940. godine, a on je obnovljen nakon Drugog svjetskog rata, da bi desetak godina kasnije započela zlatna era kluba. Velež je u Drugom svjetskom ratu dao devet narodnih heroja, a ostao je bez 77 članova.

Prvi put u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije “Rođeni“ su zaigrali 1952. godine, a nakon brzog ispadanja i ponovo od 1955. otkad više nisu ispali do raspada bivše Jugoslavije. Posebno plodonosne bile su sedamdesete godine prošlog vijeka koje je obilježila čuvena "BMV" generacija. Riječ je o skraćenici za najbolje igrače tog vremena Dušana Bajevića, Envera Marića i Franju Vladića.

Njihova generacija bila je nadomak osvajanja naslova prvaka Jugoslavije, ali je 1973. uz bolju gol razliku na tron zakoračio Hajduk iz Splita. Prvi trofej Velež je osvojio 1981. godine. Bio je to pehar Kupa Maršala Tita osvojen nakon pobjede nad Željezničarom u finalnom susretu u Beogradu (3:2).

Do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu Velež je ovo takmičenje osvojio još 1986, ovog puta nakon pobjede nad Dinamom iz Zagreba u finalu (3:1). Od 1992. Velež je bio simbol koga se nastojalo uništiti i ugasiti.

Stadion Pod Bijelim brijegom na kojem je dotad igrao za kratko je tokom rata poslužio kao sabirni centar, a kasnije su ga općinske vlasti na korištenje dodijelile Hrvatskom športskom klubu Zrinjski, koji je u međuvremenu obnovio rad.

Velež je 1994. krenuo iz nule, a na novom stadionu u naselju Vrapčići zaigrao je godinu kasnije.

Jedan od onih koji su uz Velež bili i u tim teškim danima poratne obnove Mostara bio je tadašnji gradonačelnik grada na Neretvi, Safet Oručević, prenosi Bosnian News Service (INS).

Na to nas podjsća arhiva Centra za mir iz Mostara.

 “U najtežim ratnim danima smo formirali Velež i godinama mu vraćali staru slavu. Donijeli smo Odluku o zajedničkoj izgradnji Starog kao spomenika pomirenja i suživota.  Danas su to simboli našeg grada poznati u cijelom svijetu“, kazao je Oručević za sedmičnik "Svijet".

U Vrapčićima se danas nalazi savremena Arena Rođeni, koja će uskoro postati stadion na kojem će se moći igrati i mečevi UEFA-inih takmičenja.

Poslijeratne godine uglavnom su donosile sezone za zaborav, sve do 2021. u kojoj je Velež nakon 33 godine izborio nastup na evropskoj sceni. I on uopće nije bio loš. Naprotiv, preskočene su dvije stepenice, a jedna je čak bio i veliki AEK iz Atine.

U prošloj sezoni Velež je ostvario najveći uspjeh u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, osvojivši Kup Bosne i Hercegovine poslije pobjede nad Sarajevom u finalu.

Tokom stotinu godina rada i postojanja Velež je stvorio nogometne velikane poput Muhameda Mujića, Sulejmana Repca, Envera Marića, Dušana Bajevića, Franje Vladića, Džemala Hadžiabdića, Vahida Halilhodžića, Blaža Sliškovića, Seada Kajtaza, Semira Tucea, Mehe Kodre, Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića.

Program obilježavanja stote godišnjice kluba započeo je promicijama knjiga prije više od mjesec, a nastavit će se i današnjom svečanom akademijom u Narodnom pozorištu, te koncertom na Trgu Musala, prenosi Anadolija.

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar