Piše: Armin Aljović (Al Jazeera Balkans)

U utorak su cijene na pumpama u Bosni i Hercegovini dostigle historijski maksimum, sa prosječnom cijenom od 1,79 eura za litar eurodizela i 1,74 eura za litar eurosupera 95.

Građani osiromašene Bosne i Hercegovine s puno zabrinutosti i straha gledaju cijene na benzinskim pumpama, a onda zaviruju u svoje novčanike, uvijek s pitanjem: postoje li ovdje država i vlast koji će raditi u njihovu korist i pokušati da ih zaštite?

Naravno, pitanje je da li to žele predstavnici vlasti koji decenijama nisu svojim novcem kupili ni litar goriva, već se voze u službenim automobilima koje skupa s gorivom plaćaju građani.

Jasno, gorivo je poskupilo u cijelom svijetu, ali… Kolike su plate u Njemačkoj, a kolike ovdje. Ili da ne idemo toliko daleko: Cijene goriva u BiH i Hrvatskoj su praktično identične, ali je prosječna plata u Hrvatskoj skoro duplo veća.
Prosječna mjesečna plata u BiH u prvom kvartalu 2022. iznosila je 544 eura, a u Hrvatskoj 991 euro, prema državnim agencijama za statistiku.

No, krenimo redom…

Hrvatska ograničila cijene goriva, FBiH odbija tu mjeru

Hrvatska je utoraka ograničila cijene goriva na benzinskim pumpama izuzev onih na autoputevima, kao plan mjera vlade Andreja Plenkovića koji bi trebao pomoći građanima u toj zemlji da se lakše izbore sa naglim poskupljenjima goriva i drugih proizvoda, uključujući i hranu.

Litar eurodizela u Hrvatskoj zaustavljen je na 1.74 eura a eurosupera 95 na 1.80  eura.

Prema pisanju portala Klix, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, jedna od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, ranije je trgovcima naftnih derivata koji trguju na veliko propisala maksimalnu visinu marže od 0,06 KM [0,031 euro] po litru derivata, a društvima koja trguju naftnim derivatima na malo propisala je maksimalnu visinu marže od 0,25 KM [0,13 eura] po litru.

Ta entitetska vlada sada odbija ograničiti i krajnju cijenu goriva iz straha da bi novi skok nabavnih cijena goriva na svjetskom tržištu mogao dovesti do nestašice goriva u cijelom entitetu. „Ni jedan prometnik naftnih derivata neće raditi na svoju štetu, odnosno u konkretnom slučaju da se bavi prodajom naftnih derivata na način da iste prodaje po nižoj cijeni od nabavne“.

Da bi ograničile cijenu goriva na benzinskim pumpama, vlade prethodno moraju osigurati mehanizme kojom će učiniti naftu dostupnu po ograničenoj cijeni, ako nabavna cijena za veletrgovce na svjetskom tržištu premaši prodajnu cijenu goriva koju bi vlada diktirala na pumpama, rekao je Al Jazeeri Adis Muhović iz Centra za politike i upravljanje.

“Ako vlada nije kupila i uskladištila naftu kada je bila jeftina, nema način da interveniše u trenutku kada je skupa, pa ne može ni tražiti od distributera da ograniče cijene, jer ih faktički dovodi u poziciju da trebaju raditi sa gubitkom. To bi dovelo do situacije da distributeri odbiju da trguju naftom, što bi dovelo do nestašice”.

“Ne treba se očekivati da bilo koja vlada nameće pravila u kojima bilo ko na tržištu gubi novac u razmjeni u kojoj je cilj napraviti profit. Ograničenje marži je u situaciji u kojoj je BiH, jedina intervencija koju vlade imaju”, smatra Muhović.

Koje mjere predlažu stručnjaci?

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar ponudio je dvije mjere za koje tvrdi da bi značajno smanjenje cijene goriva u Bosni i Hercegovini, za čak 25 eurocenti po litri.

„Prva mjera je pod hitno i bez odlaganja privremeno suspendovati akcize na gorivo. Ovo je toliko urgentna mjera, da nikakvi izgovori od strana donosioca odluka nisu mogući. Na ovaj način se smanjuje cijena litre goriva između 0,30 do 0,40 KM zavisno od vrste goriva“, smatra Hadžić.

„Druga mjera uključuje obračun PDV, ali ne na trenutnu vrijednost litre goriva, već na iznos maloprodajne cijene od 2,01 KM koja je bila prije godinu dana. Pri cijeni od 2,01 KM, država uzima sebi po litri goriva 0,29 KM PDV-a, dok pri cijeni od 3,31 KM uzima 0,48 KM. Dakle, samo zbog više cijene goriva, država ekstra zarađuje na PDV-u 0,19 KM po litri benzina. Cilj ove mjere je samo da država uzima isto na PDV-u kako je to bilo prije rasta cijena, a ne da ekstra zarađuje zbog inflacijske krize“.

„Dakle, ako bi se ova mjere usvojila, cijena litre goriva bi odmah bila niža za 0,54 KM po litri benzina, ili 2,77 KM. Slično smanjenje bi se moglo očekivati i po litri dizela“, rekao je Hadžić.

Sjećate li se ove izjave:

“Slušajte, nisam ja valjda jedini koji ovdje ima oči. Ali ja vidim da je veća gužva, svi su u automobilima, niko nije zaustavio automobil jer je cijena povećana s 2,30 na 3,20 KM. Svi voze automobile i svi se zadnji toga odriču. Ako je to toliki udar, prvo se ugasi motor je li tako? Pa se ne vozi onoliko koliko se vozilo. Danas ne možete da uđete ni u jedan naš grad i izađete”.

Upravo tako je rekao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik 24. marta ove godine.

Vijeće ministara BiH zasad nije komentarisalo Hadžićev prijedlog.