Dan „Preporoda“ – historijski datum kulture i identiteta Bošnjaka

Dan „Preporoda“ – historijski datum kulture i identiteta Bošnjaka

Kao najstarija i temeljna organizacija kulture Bošnjaka i bošnjačka kulturna matica, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ 20. februar obilježava kao Dan „Preporoda“, prenosi Biserje.

Na taj dan 1903. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, bivšoj kiraethani (čitaonici) na Bentbaši, osnovano je društvo „Gajret”, kao preteča i jedan od pravnih prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Jedan od pokretača i prvi predsjednik društva „Gajret“, odnosno današnjeg „Preporoda“, bio je dr. Safvet-beg Bašagić, a u njegovu osnivanju učestvovali su i brojni drugi bošnjački kulturni pregaoci, intelektualci i društveni uglednici s početka 20. st.

U skladu s potrebama Bošnjaka ovog vremena, osnovne aktivnosti „Gajreta“ bile su kulturo-prosvjetiteljske, odgojno-obrazovne, izdavačke i vakufske. Pored stipendiranja učenika i studenata, „Gajret“ osniva i konvikte – učeničke i studentske domove u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Bihaću, Foči, Trebinju, Novom Pazaru, Beogradu itd., gdje je osnovan „Beogradski Gajret Osman Đikić“. S ciljem finansiranja svojih djelatnosti „Gajret“ je razvijao i privredne djelatnosti, te je osnovao i svoju kreditnu zadrugu, odnosno Banku „Gajret“.

Nepuna dva desetljeća kasnije, 19. oktobra 1924. godine, na istom mjestu gdje je 1903. formiran „Gajret”, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog bošnjačkog kulturnog društva koje čini preteču i pravnog prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Djelatnost „Narodne uzdanice“ bila je suštinski ekvivalentna djelatnosti „Gajreta“, ali su, uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ djelovali uporedo sve do 1945. godine, kad se 13. septembra ujedinjuju na osnivačkoj skupštini novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod”, s dr. Zaimom Šarcem kao prvim predsjednikom. Društvo će pod ovim imenom djelovati do 1949. godine, kad jugoslavenske vlasti, shodno svom ideološkom konceptu, zabranjuju rad nacionalnim organizacijama kulture u Bosni i Hercegovini i ukidaju ih, uključujući i Kulturno društvo Muslimana „Preporod“, konfiscirajući i nacionalizirajući njegovu brojnu i bogatu imovinu širom Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije.

S krajem socijalističkog poretka, rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ kao pravnog sljednika društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ i drugih oblika kulturno-prosvjetnog rada kod Bošnjaka, odnosno poratnog jedinstvenog društva „Preporod“, nastavljen je 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici. Prvi predsjednik obnovljenog „Preporoda“ bio je prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993), nakon kojeg predsjednici „Preporoda“ bili su prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019). Aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je prof. dr. Sanjin Kodrić.

Glavno sjedište Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je u Sarajevu, a širom Bosne i Hercegovine postoji više od 60 lokalnih podružnica – općinskih / gradskih i kantonalnih / regionalnih društava, uz ekvivalentna društva pod imenom „Preporoda“ u više zemalja bivše Jugoslavije, u Evropi i svijetu, s više hiljada članova i aktivista. Sastavni dio Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je i Institut za bošnjačke studije, osnovan 1991. godine kao naučnoistraživačka organizacijska jedinica unutar Zajednice, te više specijaliziranih centara, umjetničkih galerija, fondova i fondacija.

Kao bošnjačka kulturna matica, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ bavi se svim oblastima kulture Bošnjaka i njihova identiteta, uključujući kulturnu baštinu, savremene kulturne prakse te naučnoistraživački rad iz oblasti bosanskog jezika, bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, historije, historije umjetnosti, folkloristike, etnologije, etnomuzikologije, filozofije, sociologije, politologije i drugih kulturno-identitetski važnih humanističkih i društvenih naučnih disciplina objedinjenih u interdisciplinarnom okviru bošnjačkih studija.

Uz brojne druge temeljno važne projekte, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ nosilac je izrade i izdavač prvog savremenog bosanskog pravopisa – Pravopisa bosanskoga jezika prof. dr. Senahida Halilovića iz 1996. te prve historije bošnjačkog naroda – Historije Bošnjaka prof. dr. Mustafe Imamovića iz 1997., kao i kapitalne edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, koja se kontinuirano objavljuje od 1995. godine. Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, a naročito njezin Institut za bošnjačke studije te njezini specijalistički centri, okvir su realizacije i niza drugih nacionalno važnih projekata u kulturi i nauci, uključujući i Enciklopediju Bošnjaka te novi Bosanski pravopis, čija se izrada trenutno odvija u saradnji s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Uz druge aktivnosti vezane za obilježavanje ovogodišnjeg Dana „Preporoda“ u podružnicama širom Bosne i Hercegovine i domovinskim zemljama, rukovodstvo i članovi Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ na sam Dan „Preporoda“, 20. februara 2022. godine, u 12.30 sati u haremu Begove džamije u Sarajevu odat će poštu utemeljitelju i prvom predsjedniku današnjeg „Preporoda“ dr. Safvet-begu Bašagiću, a potom i prvom predsjedniku obnovljenog „Preporoda“ prof. dr. Muhsinu Rizviću te preminulom predsjedniku prof. dr. Munibu Maglajliću.

U nastavku obilježavanja Dana „Preporoda“ prigodno će se obilježiti i Međunarodni dan maternjeg jezika javnim predavanjem akademika prof. dr. Dževada Jahića u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 21. februara s početkom u 12 sati, dok će se Svečana akademija i koncert održati u Narodnom pozorištu u Sarajevu 22. februara 2022. godine s početkom u 19 sati.

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar