HZ/R 'Herceg Bosna': Institucionalna i teritorijalna destrukcija BiH

HZ/R 'Herceg Bosna': Institucionalna i teritorijalna destrukcija BiH

Piše: Dr. sc. Amir Kliko, za Vijesti.ba 

- U skladu s političkim idejama i stvarnim namjerama predsjednika Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, Franje Tuđmana – a slijedeći na gotovo identičan način Srpsku demokratsku stranku (SDS) koja je formirala „zajednice opština“ sa srpskom većinom stanovništva i objedinila ih u „srpske autonomne oblasti“ – Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) osnovala je do ljeta 1991. tri „regionalne zajednice: Hercegovačku, Travničku i Posavsku.“

Na sastanku čelnika „Travničke regionalne zajednice“ u Busovači 21. jula 1991. učesnici su preporučili „hrvatskom pučanstvu Travničke regije i hercegovačkih općina da se udruže u Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine.“ Pokrenuli su inicijativu „za formiranje Hrvatskog nacionalnog vijeća Bosne i Hercegovine zbog“ navodne „paralize rada organa vlasti BiH.“ Vijeće je trebalo obavljati „funkciju vlasti u interesu hrvatskog naroda na svom području.“ Sjednicom je predsjedavao Dario Kordić.

Devet mjeseci prije početka velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu, srednjobosanski, hercegovački i bosanskoposavski čelnici HDZ-a ozbiljno su počeli rastakati državu i formirati institucije za preuzimanje vlasti. Kao opravdanje navodili su njenu navodnu nesposobnost da odgovori na političke izazove koji su je pritiskali. Preotimanje vlasti od legalnih institucija – u kojima su djelovali i kadrovi HDZ-a – počelo je mjesecima prije zvaničnog formiranja „hrvatskih zajednica Bosanska Posavina i Herceg Bosna.“

Na 2. redovnoj sjednici Glavnog odbora HDZ BiH usvojen je prijedlog sa sjednice „Travničke regionalne zajednice,“ te je formirana „Hrvatska regionalna zajednica Bosne i Hercegovine.“

U Grudama je 12. novembra – na dan proglašenja „Hrvatske zajednice Bosanska Posavina“ – održan sastanak predsjednika kriznih štabova „Hercegovačke i Travničke regionalne zajednice“ kojim je rukovodio Mate Boban kao potpredsjednik HDZ BiH i potpredsjednik njegovog kriznog štaba. Suvoditelj sastanaka bio je Kordić, „koordinator Travničke regionalne zajednice.“ Učesnici sastanka su potvrdili da ostaju kod svojih ranijih zaključaka – donesenih na odvojenim sjednicama – „da hrvatski narod ove dvije zajednice i cijele Bosne i Hercegovine ostaje i dalje uz jednoglasno prihvaćena opredjeljenja i zaključke usvojene na dogovorima s predsjednikom Franjom Tuđmanom 13. i 20. juna.“ Oni su – „polazeći od spomenutih susreta i dogovora u Zagrebu i preko posebnih zaključaka od 15. oktobra u Grudama i 22. oktobra u Busovači,“ jednoglasno odlučili „da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini mora konačno povesti odlučnu, aktivnu politiku, koja treba dovesti do realizacije našeg vjekovnog sna – zajedničke hrvatske države.“ Njihov cilj jasno je određen: „Da bi ovaj povijesni cilj bio uskoro i naša stvarnost, ove dvije regionalne zajednice traže da se pristupi formuliranju i objavljivanju pravnih i političkih akata (proglašenje Hrvatske banovine u BiH i provođenje referenduma za priključenje Republici Hrvatskoj) kao prve faze na putu konačnog priključenja Hrvatskoj.“ U drugoj tački zaključaka učesnici sastanka su identificirali da „u dijelu vodstva HDZ za BiH još uvijek postoje snage koje se protive ovim povijesnim interesima hrvatskog naroda.“ Te snage zalagale su se „za nepostojeću suverenu BiH, u kojoj bi hrvatski narod bio osuđen na genocid i povijesni nestanak.“ Učesnici sastanka smatrali su se predstavnicima cijelog hrvatskog naroda i u njegovo ime odlučili su da on „neće prihvatiti ni pod kojim uvjetima bilo kakvo rješenje osim u granicama slobodne Hrvatske.“ Da bi realizirali ostvarenje „vjekovnog sna“ smatrali su da moraju jasno profilirati politiku HDZ – kadrovski ga ojačati i izabrati ljude koji će postavljene zadatke dovesti do kraja – i „pokrenuti političke, pravne akcije na unutarnjem i međunarodnom planu.“ Za ujedinjenje s Hrvatskom bili su spremni na rat „sa svim onim snagama koje će pokušati zaustaviti ovaj neminovan proces u stvaranju slobodne hrvatske države radi čega su odlučili vojnički se još bolje pripremiti.“ Bilo im je od velikog značaja „unaprijed odlučno spriječiti svaku javnu ili tajnu aktivnost u vodstvu HDZ za BiH koja bi se protivila ovim odlukama ili im mogla nanijeti bilo kakvu štetu.“

Na sjednici 18. novembra u Grudama predstavnici HDZ-a iz dvadeset i četiri bosanskohercegovačke opštine donijeli su odluku o uspostavljanju „Hrvatske zajednice Herceg Bosna“ kao „političke, kulturne, privredne i područne cjeline,“ a „zajednica“ je obuhvatila trideset opština. Nekoliko predstavnika HDZ-a iz opština koje su ušle u „HZ HB“ nije prisustvovalo sjednici. Odluku su potpisali kasnije. Za sjedište zajednice određen je Mostar. Mogle su joj pristupiti i druge opštine. Osnivači su izrazili lojalnost republičkoj vlasti „dok opstoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku buduću Jugoslaviju.“ To znači da bi se – u slučaju da Bosna i Hercegovina ostane u Jugoslaviji – „zajednica“ teritorijalno izdvojila od nje. Već pri svom osnivanju „zajednica“ je sebi uzela za pravo da se diže iznad republičke vlasti što se vidi iz članka 6 u kojem su njeni osnivači naglasili da će ona poštovati i sve važeće međunarodne akte. Tu obavezu mogu prihvatati samo države, a ne „zajednice“ kakva je po članku 1 zamišljena „HZ HB.“

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

 

 

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar