Kao i druge države Zapadnog Balkana, i Sjeverna Makedonija se već godinama nalazi na udaru ruskih malignih aktivnosti.

Razlozi se u najkraćem mogu podvesti pod težnju da se dominira u tom dijelu Balkana, odnosno da se opstruira volja većine građana Sjeverne Makedonije da se ide putem euro-atlantskih integracija. Do sada je Rusija svoje pozicije na Balkanu gradila u odnosima sa Srbijom i Bugarskom, no ambicije Vladimira Putina su, izgleda, mnogo veće.

Kulminiralo je ove godine kada je Sjeverna Makedonija u više navrata oštro reagirala na ruske aktivnosti, nastojeći zaštiti svoj suverenitet.

Tako je Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, države koja je bila u dobrim odnosima sa Rusijom, 17. augusta ove godine protjeralo je zamjenika ruskog vojnog atašea zbog, kako su naveli, "neprimjerenih" diplomatskih aktivnosti.

Kako se naknadno ispostavilo, riječ je o zamjeniku vojnog atašea A.Sh., koji je prema izvorima učinio neprimjerene diplomatske radnje. Istraživanjem u diplomatskoj knjizi Sjeverne Makedonije, otkriva se da je riječ o pukovniku Andreyu Shevchenko.

"Ministarstvo inostranih poslova, u okviru svojih nadležnosti, poduzima sve odgovarajuće mjere i aktivnosti prema Bečkoj konvenciji za diplomatske odnose radi zaštite nacionalne sigurnosti Republike Sjeverne Makedonije, kao i radi zaštite uloge i odgovornosti zemlje kao članice NATO saveza", rekao je na konferencije za medije ministar inostranih poslova Bujar Osmani.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je početkom ovog mjeseca u znak odmazde protjeralo diplomatu iz Sjeverne Makedonije. Iz Moskve je saopćeno da je Olivera Chaushevska-Dimovska, zaposlena u Ambasadi Sjeverne Makedonije u Moskvi, proglašena "personom non grata".

"Otpravnica poslova Republike Sjeverne Makedonije u Ruskoj Federaciji Olivera Chaushevska-Dimovska pozvana je 4. oktobra u rusko Ministarstvo vanjskih poslova, gdje joj je uručena nota iz Ministarstva kojom se proglašava 'personom non grata'", saopćeno je.

Ranije ove godine, tačnije u maju 2021., Sjeverna Makedonija deportovala drugog ruskog diplomatu kako bi pokazala protest protiv trovanja bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri Yulije Skripal u Velikoj Britaniji 2018. godine. Bilo je to drugo protjerivanje diplomata od nezavisnosti Sjeverne Makedonije 1991. godine.

Vladini izvori tada su precizirali da ponašanje tog diplomate nije bilo u skladu s normama Sjeverne Makedonije koja je reagirala kako bi "zaštitila svoj suverenitet".

Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski je izjavio da je diplomatski potez povezan s "osjetljivim temama".

"Na temelju onoga što sam vidio, slučaj su dokumentirale nadležne institucije, to nije bila improvizacija", izjavio je Pendarovski.

Izvori iz ovog grada potvrdili su da je protjerani diplomata bio Vladimir Aleksandrovič Generalov, pripadnik vojne obavještajne službe Ruske Federacije, poznate kao GRU.

Naime, obavještajni agent GRU-a radio je pod krinkom diplomate u Sjevernoj Makedoniji, a identifikovan je kao osoba koja ugrožava nacionalnu bezbjednost države. Iz Ministarstva su potvrdili da je Sjeverna Makedonija posvećena zaštiti suvereniteta zemlje od bilo koje vrste vanjske prijetnje, što se smatra tendencijom podrivanja euroatlantske orijentacije zemlje.

"Rusi, uprkos tendencijama da utiču na zvanično Skoplje, nisu uspjeli i nadam se da neće uspjeti da dezorijentišu zapadni put", kažu izvori iz Skoplja.

Uslijedila, također, odmazda s ruske strane, rusko Ministarstvo vanjskih poslova 10. juna je zaposlenika Ambasade Sjeverne Makedonije u Moskvi proglasilo "personom non grata".

Naglašeniji ruski utjecaj u Sjevernoj Makedoniji primjetan je još od 2015. godine.

Kremlj je te 2015. izrazio svoju podršku za tadašnjeg premijera zemlje Nikolu Gruevskog kada se on suočio s masovnim protestima protiv dugotrajne i korumpirane vladavine. Premda su se i Gruevski i njegova nacionalistička stranka VMRO-DPMNE, barem formalno, zalagali za ulazak u NATO – isto kao i opozicija, Rusija je vjerovala da bi zadržavanje sve autoritarnijeg vođe na vlasti sigurno izoliralo Sjevernu Makedoniju od Zapada.

Tada se vjerovalo da Rusija nema dugoročnu strategiju na Balkanu, te razloge za miješanje u makedonsku krizu treba tražiti u "kratkoročnim interesima".

Prema ondašnjim tvrdnjama ruskih eksperata, ruske vlasti su zainteresirane za tu Sjevernu Makedoniju "zato što se nadaju da bi situaciju u Makedoniji mogli da iskoriste za sopstvene potrebe".

Još prije šest godina ruski mediji su izvještavali da je kriza u Sjevernoj Makedoniji pokušaj da se uništi projekat novog ruskog gasovoda "Turski tok".

Povod za miješanje Moskve bio je uvjerenje da SAD, EU i Zapad generalno "svuda podržavaju pobunjenike i da su spremni da unište sve kako bi naškodili ruskim interesima".

Kada je krajem 2016. godine Gruevski konačno pristao na prijevremene parlamentarne izbore i nije uspio osigurati većinu za formiranje nove vlade, Rusija se okrenula tadašnjem makedonskom predsjedniku Gjorgeu Ivanovu. On je imao lične sastanke sa Vladimirom Putinom kako bi zaustavio opozicijske stranke od sastavljanja nove vlade, produžujući tako domaću nestabilnost. U aprilu 2017. godine, posredovanjem Zapada, Sjeverna Makedonija je formirala novu reformističku vladu, koju su činile stranke socijaldemokrata i albanske manjine.

Međutim, tada se desio Zoran Zaev. Novi premijer uživao je snažnu podršku Zapada i činilo se da je odlučan približiti zemlju i EU-u i NATO-u.

Kremlj je poduzeo korake za zaustavljanje zapadne podrške iskorištavajući glavno slabo mjesto inostrane politike Makedonije – spor oko imena zemlje s Grčkom.

Zapad je želio proaktivno posredovati u sporu oko imena i stvoriti pozitivan presedan međuetničkog pomirenja na Balkanu. Promjena nacionalne vlade 2017. godine otvorila je rijetku priliku za kompromis između država. 2018. godine, grčka i makedonska vlada dogovorile su da Makedoniji dodaju “Sjeverna” u zamjenu za uklanjanje grčkog veta na pristupanje zemlje NATO-u i EU. Ovaj proces rješavanja spora oko imena nije bio nimalo lak. Zaevova vlada doživjela je brojne zastoje pri osiguranju podrške sporazumu o imenu tokom dva glasovanja – referendumom i u parlamentu.

Rusija je pokušala iskoristiti takve poteškoće kako bi spriječila ulazak Makedonije u NATO. Kremlj je osudio promjenu imena kao nametanje Zapada, te je umjesto toga insistirao na ponovnom pregovaranju u Vijeću sigurnosti UN-a – forumu na kojem ima pravo veta. Ipak, i grčka i makedonska vlada bile su zadovoljne postojećim sporazumom, pa niti jedna nije željela pozvati nove posrednike.

U pokušajima da osujeti sporazum, Rusija se približila makedonskim radikalnim nacionalistima, a Kremlj je bio općenito optuživan za pružanje finansijske i medijske podrške tim strankama. Kao rezultat toga, Rusija je „ušla“ u makedonsku unutrašnju politiku, ali ipak u saradnji s političkim snagama koje ne dijele širu prorusku agendu. Naime, makedonski nacionalisti iz stranke VMRO-DPMNE Gruevskog, koji su djelovali kao glavni saveznik Rusije po pitanju imena, i dalje su se zalagali za ulazak u NATO savez.

Dakle, Rusija je uspijevala da narušava stabilnost Sjeverne Makedonije i pronalazila je načine da sarađuje sa političkim elitama te zemlje onda kada im je to odgovaralo.

Međutim, uprkos ruskim protivljenjima u februaru 2019. godine Sjeverna Makedonija potpisala protokol o pristupanju NATO-u, uprkos oštrim protivljenjima Moskve. Rusija je tada osudila makedonsku vladu zbog poduzimanja ovog koraka, iako je zvanična Moskva optužena za širenje dezinformacija i podršku makedonskim radikalnim nacionalistima, čime je usporen put zemlje ka NATO-u.

Pokušaj Kremlja da spriječi ulazak Sjeverne Makedonije u NATO stvorio je određene poteškoće, ali se pokazao prilično nespretan i štetan za interese Rusije. Ne samo da se Rusija posvađala s makedonskom vladom, već je i stvorila konflikt sa historijskim saveznikom Grčkom koja je protjerala dvojicu ruskih diplomata zbog miješanja u spor oko imena.

S obzirom da Rusija ne planira prekinuti nelegalne aktivnosti u zemljama čak i onda kada one postanu članice alijanse, NATO mora jasno dati do znanja da ostaje postojan. Ako NATO ne podrži nove članice poput Sjeverne Makedonije, povećavaju se šanse da će biti suočen s ruskom agresijom – hibridnom ili konvencionalnom. Zbog toga trebaju iskoristiti svoju nadmoć u svim segmentima i zaustaviti Rusiju i njihove maligne aktivnosti.