Ko vodi hibridni rat protiv BiH?

Ko vodi hibridni rat protiv BiH?

Hibridni rat je sve ono što nije oružani sukob, a upravo jedan takav se vodi i na području Zapadnog Bakana. Paleta mogućnosti takvog hibridnog ratovanja je široka, a njime je, slažu se eksperti, obuhvaćena i Bosna i Hercegovina.

Bosna i Hercegovina nakon prestanka oružanog rata izložena je neprekidnom hibridnom ratu u najrazličitijim aspektima. Nešto je to što zabirnjava ovdašnje eksperte, piše N1

“Shodno današnjoj političkoj, sigurnosnoj i bezbjednosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini ovdje, i sve ovo što se ovih dana dešava, možemo reći da je ovo jedna vrsta hibridnog rata“, rekao je Vahid Karavelić, doktor nauka.

“Bošnjački intelektualci su stava da treba otvoriti jednu otvorenu raspravu o svim aspektima tog hibridnog rata, njihovom uticaju na institucije Bosne i Hercegovine i što je posebno važno, do sada nemamo nikakvog odgovara na te najrazličitije oblike vođenja tog hibridnog rata“, istakao je Kasim Trnka, profesor Ustavnog prava.

A apela i inicijativa prema institucijama već je bilo. Državni zastupnik Denis Bećirović tražio je od Vijeća ministara da predloži mjere za efikasnije sigurno djelovanje i jačanje državnih kapaciteta odbrane. No rezultat je izostao.

Na isti problem hibridnog djelovanje prema BiH, još prije dvije i pol godine, ukazivali su i sigurnosni stručnjaci. Čini se da ih nitko nije slušao ili nije želio čuti.

“Mi se tako sada nalazimo u ozbiljnoj, sigurnosnoj, ustavnoj i svakoj drugoj vrsti krize. Zaista je na prostoru Zapadnog Balkana, počev od Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Bosne i Hercegovine prisutno hibrdino djelovanje, koje ima i elemente nastavka, što se može nazvati i hibridnim ratom od strane Srbije i Ruske Federacije“, izjavio je Ahmed Kico, doktor sigurnosnih znanosti.

Nešto što traje već 30 godina, no analitičare pak brine neadekvatna reakcija političkih aktera u našoj zemlji.

“Ono što je zabrinjavajuće je da ne vidim unutarnje snage koje su spremne za neku konvergenciju, za neke kompromise, a i u međunarodnoj zajednici situacija je poprilično bledunjava“, kazao je Šaćir Filandra, FPN Sarajevo.

Profesor Kico pak smatra da postoje tri paralena pravca reagiranja. Jedan se odnosi na rad domaćih pravosudnih instiucija, drugi na rad i poteze visokog predstavnika, a treći na reakciju EUFOR-a i NATO-a.

“Ako se praktično u ovom trenutku dozvoli upad ruskih proksija i srbijanskih proksija na teritorij Bosne i Hercegovine, mi ćemo imati jednu vrlo ozbiljnu situaciju“, kazao je Kico.

A da se to ne dogodi, da li nas i ko može zaštiti? Da li je iko siguran od hibridnog djelovanja?

“Nije jamstvo da neka država koja je članica npr. Europske unije i NATO-a da će ona biti izbjegnuta u odnosu na takav tip djelovanja. To tvrdim zbog toga što geopolitički položaj i interesi onih koji provode takav tip djelatnosti određuju hoće li neka država biti objektom hibridnog djelovanja ili informacijskog rata“, naveo je profesor Anđelko Milardović, Institut za europske i globalizacijske studije.

A hibridno djelovanje je pokušaj širenja uticaja u kojem se koriste određene aktivnosti za informacijske i medijske operacije, te interesno djelovanje. Naši sugovornici se slažu, u BiH je ono davno počelo.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar