Nerzuk Ćurak: Republika Srpska je teritorij izvan zakona

„Mislim da je predsjednica Republike Srpske (Željka Cvijanović op.a.) napravila jednu vrstu upada u ustavni poredak i da je u ovom trenutku zbog tog čina Republika Srpska teritorij Bosne i Hercegovine izvan zakona, jer se poništavaju odluke vrhovnog arbitra još uvijek vezanog za Bosnu i Hercegovinu, govori za intervju „Jedan“ profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) u Sarajevu Nerzuk Ćurak.

Ćurak ovako vidi sadašnju situaciju nakon što je u Službenom listu objavljena odluka Vlade Republike Srpske kojom se van snage stavljaju izmjene Krivičnog zakona BiH o zabrani negiranja genocida, koje je proglasio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.

Iako je došlo do eskalacije zapaljive političke retorike i iako su povučeni potezi koje neki vide mogućim uvodom u novi ratni sukob, Ćurak smatra da se ne može ovo danas porediti sa situacijom koja vladala neposredno pred rat 1992. godine.

„Mislim da je to pretjerana ocjena. Komparirati situaciju pred raspad Jugoslavije, kada smo imali jedan veoma agresivni režim, prije svega Slobodana Miloševića, vrlo jasne najave da će doći do rata, potpuno drugačiji međunarodni kontekst. Ja ne bih to poredio. Prvo, što se na taj način ljudi plaše, a drugo, stvarno negdje u nekoj objektivnoj interpretaciji mislim da ovo stanje se ne može porediti sa stanjem pred izbijanje rata“.

Uloga EU i SAD-a?

Sjedinjene Američke Države previše su uložile u BiH da bi je pustile da propadne, smatra profesor Ćurak. Američka podrška našoj zemlji je važna, smatra Ćurak i misli kako ćemo je uskoro vidjeti.

„Predsjednik Bajden de facto je tek sad formirao tim za Evropu i Euroaziju, a to naravno uključuje i Balkan. Za Balkan je formiran vrlo ozbiljan i respektabilan tim ljudi i ja sam uvjeren da i novi visoki predstavnik ustvari čeka da se američki tim u potpunosti formira, pa da i on pokaže da je tu“, kaže Nerzuk Ćurak.

Ćurak navodi da mu je žao što je EU u krizi jer je ona, kako tvrdi, najbolji institucionalni projekat u ljudskoj historiji. Siguran je da je baš EU najbolja ishodišna tačka za Bosnu i Hercegovinu.

„Bosna i Hercegovina je naprosto upala u zamku trijumfa liberalnih demokracija u Evropi. Ove „demokracije“ u Mađarskoj, Poljskoj, snažni rast ksenofobne desnice, koncepti zasnovani na antisemitizmu, islamofobiji su narasli. Oni sad negdje gube snagu i to je dobra vijest i  ja mislim da ovo što Dodik radi, što je intenzivirao, također je pod uticajem toga da su realne procjene o gubitku ove velike desničarske moći i da se želi prije nego što liberalno lijeve i stranke lijevog centra počnu pobjeđivati u zemljama Evropske unije da pokuša nešto uraditi dok ga brane Orban i ekipa iz Evrope i dok Rusija, iz svojih interesa ga brani. Do kada? Vidjećemo“, govori za BHRT Nerzuk Ćurak.

Opasnost „samostalne RS unutar BiH“

Nova inicijativa Milorada Dodika koji sada zagovara „samostalnu Republiku Srpsku unutar Bosne i Hercegovine je nova jezička figura koja uopće nije bezazlena i nesmotrena“, smatra Ćurak. Kako je u međunarodnoj zajednici neupitno očuvanje granica međunarodno priznatih država, prema njegovom mišljenju, Dodik pokušava pronaći modus prema kojem će, de facto, dovesti entitet do samostalnosti, a neće doći pod udar međunarodnog faktora.

„Sa idejom samostalne Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine izlazi se u susret toj ideji međunarodnog sigurnosnog menadžmenta da se ne diraju međunarodno priznate granice, a ustvari nigdje više Dodik ne spominje suverenitet Bosne i Hercegovine. Dakle, da Bosna i Hercegovina bude ispražnjena od suverenitetskog sadržaja. To je taj novi korak u koji se krenulo s uvjerenjem da je to moguće uraditi jer njegove odluke, navodno,  nema ko da zaustavi i da poništi“, upozorava Ćurak.

On tvrdi kako je navodna podrška sedam zemalja Evropske unije potezima Milorada Dodika čisto spinovanje, te da u nekim zemljama postoje lideri koji ga podržavaju, ali ne postoje države koje bi stale iza njegovog projekta.

Unutrašnji odgovor na Dodikovu politiku

Kritični je momenat, naglašava Ćurak, da se u Republici Srpskoj pojavi treći politički blok srpskih stranaka koji bi suočio građane sa stvarnošću. Problem sa višedecenijskom politikom u RS-u bilo koje političke opcije, kako tvrdi, je nešto što naziva „literalnom koncepcijom historije“.

„Narod se dvije i po decenije uvjerava da je Republika Srpska ono što nije, država. I onda kada Ustavni sud nekoliko puta donese odluke koje potvrde da je Republika Srpska jedan egzistirajući entitet u Bosni i Hercegovini nastupi šok u Republici Srpskoj. Jer su uvjeravani i u politici i u medijima i u obrazovanju da je RS država. Proizvedena je literalna, bajkovita koncepcija država i kada se desi realni politički odgovor na određenu političku agendu onda nastupi jedna vrsta katastrofe koja se rješava na način da se Ustavni sud BiH samo apriori proglasi neprijateljskim spram Republike Srpske“, kaže profesor FPN-a za BHRT.

Problem je i što ne postoji autentična „probosanska politika“, iako je, kako kaže profesor Ćurak, ovaj izraz često u upotrebi . Smatra da bi probosanska politika trebalo da označava politiku koja se može prepoznati na cjelini bosanskohercegovačke teritorije, politiku koja zagovara Bosnu i Hercegovinu u kojoj se mogu prepoznati i građani koji se sada ne mogu u njoj prepoznati.

„Mi imamo prazan prostor jedne „sredinske politike“ koja bi na tragu ZAVNOBIH-a, u novom vremenu, gradila građansku političku zajednicu, ali svjesna konteksta. Ne možete vi prekrižiti bosanskohercegovačke narode. Ali, nema više razloga da se gradi zemlja kakva je Bosna i Hercegovina bila u vrijeme bivše Jugoslavije. To je vrijeme kada bh. komunisti nisu imali snage da izgrade Bosnu i Hercegovinu dalje od načela konstitutivnosti. Sad kad je Bosna i Hercegovina samostalna država to načelo je apsolutno nešto što treba odumrijeti. To treba biti autentična volja svih onih koji učestvuju u tom procesu odumiranja. A ne da se to samo nameće od strane jednog aktera“, govori u intervjuu „Jedan“ profesor Nerzuk Ćurak.

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar