Narednih dana bi, prema najavama člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, trebalo da bude sazvana sjednica Narodne Skupštine Republike Srpske (RS) na kojoj će biti predložen izlazak RS-a iz "sporazuma" o Oružanim snagama BiH i poništavanje ingerencija Uprave za indirektno oporezivanje BiH u RS-u, prenosi DW.

Dodik je, također, najavio izlazak RS-a iz "sporazuma" o pravosuđu BiH, odnosno Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV - tijelo koje imenuje nositelje pravosudnih funkcija na svim nivoima u državi) BiH, kako bi onemogućio djelovanje Suda i Tužiteljstva BiH te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području entiteta RS.

Kaže da RS time želi vratiti nadležnosti koje je imala prema "izvornom Dejtonu", kada je pravosuđe bilo u isključivoj nadležnosti entiteta. Ingorišući sve poslijeratne reforme koje su u BiH provedene uz savjetodavnu i finansijsku podršku međunarodne zajednice, Dodik je najavio i da će za 6 mjeseci biti proglašena nezavisnost RS-a.

"Po istom principu moguća suspenzija i Dejtonskog sporazuma"

Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović kaže da Milorad Dodik pozivom za ukidanjem Oružanih snaga BiH zapravo "priziva ukidanje RS-a". "Dodik godinama radi na secesiji RS-a. Bez ikakvih pravnih posljedica on i Skupština RS-a jednostrano odbacuju Inzkove promjene krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, iako 'izvorni Dejton' omogućava visokom predstavniku nametanje zakona, pa i prenošenje ovlasti sa entiteta na državu. Dodik sada vjeruje da po istom principu može istupiti iz 'sporazuma' o pravosuđu i Oružanim snagama BiH, kako bi ponovo formirao Vojsku Republike Srpske koja je počinila najteže ratne zločine u Evropi, uključujući genocid", kaže sagovornik DW-a.

"To bi bilo kršenje važećih zakona BiH, a unilateralno vraćanje onome što Dodik podrazumijeva pod 'izvornim Dejtonom' bio bi uvod u pravnu anarhiju, sa nepredvidivim sigurnosnim izazovima. Po istom ili sličnom principu moglo bi doći i do potpune suspenzije Dejtonskog sporazuma i vraćanja na ustav Republike BiH bez entiteta", ističe Ahatović.

Postupci političara moraju biti usklađeni sa Ustavom i zakonima

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da bi postupci političkih aktera u BiH morali biti usklađeni s važećim ustavom i zakonskim okvirom. On vjeruje da je Ustav BiH često bio ugrožen "unilateralnim postupcima unitarističkih aktera", pa je bilo pitanje vremena kad će na takav otvoren način početi nastupati i zagovornici separatizma.

"Sad će, nadajmo se, svim relevantnim domaćim i stranim akterima postati jasno da unitarizam nije brana, već hrana separatizmu, kao što važi i obratno. Ako bi bilo koji akter mislio da može na unilateralne akte vlasti RS-a odgovoriti isto tako unilateralnim potezima u smjeru unitarizacije i poništenja bilo kojeg aspekta važećeg Ustava BiH, preuzet će identičnu razinu odgovornosti za sve posljedice kao i Milorad Dodik", upozorava Sitarski.

Opstrukcija euroatlantskog puta BiH

Dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Ahić podsjeća da je RS godinama blokirala zahtjeve za povećanje budžeta državnim sigurnosnim institucijama - Oružanim snagama BiH, Graničnoj policiji, SIPA-i i drugim službama "pokušavajući time zaustaviti napredak prema NATO-u i evropskim sigurnosnim integracijama".

"Danas se suočavamo sa otvorenim prijetnjama o povlačenju iz 'sporazuma' za te državne sigurnosne institucije. Dodikove prijetnje nedvosmisleno predstavljaju žestok udar na već narušenu političko-sigurnosnu situaciju i stabilnost BiH. Jasno je da su njegove namjere u funkciji daljnjeg urušavanja državnih institucija što, bez obzira na motive, nije dobro za sveukupnu društvenu atmosferu u BiH, ali i regiji", mišljenja je profesor Ahić.

Podrška Dodiku upitna i u RS-u?

Zahtjevi iz RS-a su "isključivo politički" i izvan su unutrašnje kohezije BiH, ali i međunarodnog i balkanskog okruženja, smatra banjalučki profesor sigurnosnih nauka Duško Vejnović. "Taj stav odudara i od Dejtonskog mirovnog sporazuma, odudara od Ustava BiH i pitanje je koliko snaga i iz Republike Srpske bi podržali metodologiju sprovođenja te političke ideje gospodina Dodika", kaže profesor Vejnović za BHRT.