Moskva širi svoj utjecaj u nestabilnim društvima jugoistočne Europe, među kojima i bosanskohercegovačko, te pritom podržava aktere koji ciljano podrivaju procese demokratizacije. Cilj je da se spriječi integracija ove regije u EU, objavio je u proljeće ove godine njemački DW.

U isto vrijeme list Frankfurter allgemeine Zeitung (FAZ) je upozorio na "remetilačku moć".

Poznati list je, naime, kao primjer za to navodi neslaganje Moskve s izborom novog visokog predstavnika za BiH, bivšeg saveznog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta.

"Bosna je idealan poligon za hladni, zamjenski rat Rusije protiv Zapada. Posebno kada nije jasno govori li Zapad jednim jezikom", piše FAZ u kontekstu neslaganja Moskve s kandidaturom Christiana Schmidta za šefa OHR-a.

Dok Moskva i dalje otvoreno osporava imenovanje Schmidta, nameće se pitanje o pozadini njezinog djelovanja na području Bosne i Hercegovine.

U kontekstu spomenute "remetilačke moći" posebno je indikativno pitanje kretanja novca.

Naime, značajna novčana sredstva iz Rusije se na razne načine "upumpavaju" u ruske firme u Bosni i Hercegovini kako bi se poslije koristila za finansiranje malignih aktivnosti, propagandu, utjecaj ja na izborne procese, "meku moć", bogaćenje pojedinaca...

Šta o tome govore zvanični podaci?

U jednoj izjavi medijima bivši ruski ambasador Peter Ivancov je priznao da su ruske firme upumpale najmanje 250 miliona eura u BiH!

Učešće direktnih stranih investicija iz Rusije iznosi 4,9 posto, podaci su Agencije za promociju stranih investicija (FIPA).

Najveći iznos investiran je u prerađivačku industriju, koja između ostalog podrazumijeva vađenje ugljena, sirove nafte, prirodnoga plina, ostalih ruda te kamena. Investirano je 667, 3 miliona KM (333,65 eura).

Po visini ulaganja, Rusija je u bh. entitetu RS drugi investitor, iza susjedne Srbije, a peti na nivou države Bosne i Hercegovine. Gotovo cjelokupni iznos ruskih investicija u BiH 705 miliona KM (352 miliona eura) odnosi se na ovaj bh. entitet. Iznosi 704,7 miliona KM ( 352, 35 miliona eura).

Najveći dio investiran je u djelatnost Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda – 660,4 miliona KM (330,2 miliona eura).

Uprkos finansijskim injekcijama ili, kako reče ambasador Ivancov, "upumpavanjima" novca - većina tih firmi posluje sa gubicima?!

Ilustracije radi, samo tokom dvije godine, ruski investitori su zabilježili 52 miliona eura gubitaka u BiH, a najveći dio odnosio se na naftnu industriju, koja je najviše razvijena u RS-u. Potvrdio je to 2018. i izvještaj FIPA-e.

To se prije svega misli na Rafineriju nafte Brod, Rafineriju ulja Modriča, Optima Grupu, o čemu su mediji više puta izvještavali.

Evo i primjera. Rafinerija nafte u Brodu, koja je u ruskom vlasništvu, zabilježila je u 2017. godini gubitak od 7,5 miliona eura, čime su ukupni gubici narasli na nevjerovatnih 300 miliona eura, pisao je BIRN.

Kada je Rafinerija nafte Brod privatizirana 2007. godine, ruska kompanija Neftegazinkor, koja je kćerka firma Zarubezhnefta, prikazana je kao spas za ekonomiju Republike Srpske.

Optima Grupa, koja je vlasnik Rafinerije nafte Modriča, također godinama bilježi gubitke. Neki drugi projekti koje je Rusija podržavala u BiH, također su obustavljeni. Sporna je izgradnja fabrike za gas u Zvorniku. Ruska kompanija Gazprom kupila plac za izgradnju fabrike.

Navedena ruska kompanija planirala je u tom bosanskohercegovačkom gradu napraviti postrojenje za gas, a njihova planirana investicija iznosila bi oko 70 miliona eura.

Uprkos gubicima, institucije bh. entiteta RS donose odluke kojima dodatno privilegiraju ruske kompanije.

Republika Srpska će tako omogućiti (ruskim) distributerima prirodnog gasa da godinu dana rade bez dozvole i da pet godina mogu vršiti distribuciju gasa u ovom bosanskohercegovačkom entitetu, što, također, otvara brojna pitanja.

Ruske diplomate, za razliku od imenovanja Schmidta, nikada nisu bili mnogo zabrinuti zbog silnih gubitaka. To nameće pitanje zašto bi neko svjesno gubio novac – osim ukoliko u tome ne vidi "širi" interes?

Profesor ekonomije iz Istočnog Sarajeva Aleksandar Stojanović ranije je za medije, također, rekao da ruske investicije u Bosni nisu vođene ekonomskim interesima niti u jednom slučaju.

"Rusija nema nikakvih ekonomskih interesa u Bosni, s obzirom na to da je ukupan broj stanovnika Bosne i Hercegovine jednak tek trećini populacije Moskve. Međutim, postoji snažan politički interes i zato su investicije jedno od sredstava za ostvarenje političkih ciljeva", objasnio je Stojanović, potvrđujući praktično da postoje ciljevi koji su izvan zdrave ekonomske logike da se kapital ulaže na realnom osnovama, u uvjerenju da će on biti oplemenjen.

Kako se bliže Opšti izbori 2022. godine koji će biti prepuni izazova za proruskog lidera, čelnika SNSD-a i člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, ruski finansijski tokovi bit će sve važniji, ali i pod sve većom lupom.

Rusija na predstojećim Općim izborima definitivno ima svoje favorite koje želi podržati, zbog čega će iskoristiti sva dostupna finansijska i materijalna sredstava...