Emir Kusturica u službi ruske propagande: Ko su ruski proksiji na Balkanu?

Emir Kusturica u službi ruske propagande: Ko su ruski proksiji na Balkanu?

Nedavno višegradsko druženje nobelovca i negatora genocida Petera Handkea sa srpskim režiserom Emirom Kusturicom i travničkim piscem sa beogradskom adresom Muharemom Bazduljem, izazvalo je dosta pažnje, reakcija i različitih komentara u ovdašnjoj javnosti.

Ovi susreti protekli su uz veliku pažnju medija čije djelovanje direktno finansira Rusija, poput Sputnjika na srpskom jeziku, a za koji je ovim povodom ekskluzivno govorio nobelovac Handke, i to upravo u društvu Kusturice.

"Ja sam napisao "Pravdu za Srbiju", koja je poetska. A kada će biti prave pravde za Srbiju, ne znam… Možda će se to desiti sutra, možda prekosutra, možda 27. jula u 11 sati pre podne. Život je kratak kao što je govorio Džon Lenon, ali ima mnogo vremena. Biće i za pravdu vremena", kazao je za Sputnjik nobelovac Peter Handke u intervjuu objavljenom 9. maja.

Zbog ukupnim okolnosti na širem balkanskom području nameće se pitanje ko su prikvireni ruski proskiji (posrednici) na Balkanu i kakva je njihova uloga?

Poznato je da Rusija inače voli da gradi odnose sa ličnostima i iz svijeta kulture, umjetnosti, sporta, politike, intelektualcima i osobama drugih sfera života, koje onda koristi da širi njihovu propagandu, vjerujući da će izjave takvih ličnosti utjecati na stavove i mišljenja lokalnog stanovništva, možda i u većoj mjeri nego kada to čine lokalni mediji i oni koje zvanično finansira Moskva.

Jedan od takvih primjera jeste i djelovanje Emira Kusturice kojeg Putinova Rusija već godinama koristi za širenje svojih poruka.

"Rat Zapada protiv Rusije"

Primjerice, u intervjuu kojeg je Kusturica prošlog mjeseca dao časopisu "Međunarodni život", glasilu Ministarstva vanjskih poslova Rusije, poznati režiser je kazao da je "sljedeći rat rat Zapada protiv Rusije".

"I Srbi će se, opet, naći na udaru", rekao je.

Uostalom, naglašava Kusturica, i Prvi i Drugi svetski rat ciljali su Rusiju. 

"Srbija se, pod NATO bombama, našla kao pokusni kunić za taj armagedonski sukob, pa nije nimalo slučajno što Joke Biden, onaj isti koji je krajem prošlog veka Srbe nazivao "ubicama i silovateljima beba", Putina ovih dana nazvao ubicom. Rat se vodi svim mogućim sredstvima, i, naravno, pre no što se krene sa "klasičnim "oružjem", dodao je.

Kusturica je Rusima poručio, između ostalog, i da "modernizaciju ne sme da prati vesternizacija".Objasnio je i neke od ključnih metoda specijalnog rata, i to, kako kaže, na primjeru Srbije.

"Sada se, pod maskom pandemije, obavlja ono što je čelnik Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, Klaus Švab, nazvao "veliki reset". Zapadne sile nastoje, skoro uniformno, da, preko svojih sredstava masovnog informisanja i na druge načine, sprovedu masovnu kampanju i faktički ostvare depopulaciju stanovništva. Na osnovu unakaženog marksizma oni stvaraju novu levičarsku orijentaciju, koja u život sprovodi sve što se može nazvati uništenjem država i malih naroda. O tome govori statistika. Srbi svake godine imaju 35 hiljada više umrlih nego rođenih, izvrši se 140 hiljada abortusa, a kod nas se vodi rasprava o zakonu o istopolnim brakovima. Ako se kockice spoje, ispada da, čak i kad bi homoseksualci i lezbejke mogli da usvajaju decu, ostaje pitanje: a koju decu će usvajati? Svakako onu koja će, u sve većem broju, stizati sa Istoka, iz oblasti zahvaćenih "ratnim požarom", i kojima su otvorene najmoćnije sile Zapada, da bi, po svemu sudeći, Zapadna Evropa bila uništena, sa čim se ona na svaki način saglašava ", rekao je.

Odgovarajući na pitanja novinaru Mihailu Kurakinu, on je priču o NATO bombardiranju Srbije 1999. pomjerio na pravi početak, u 1941. godinu.

Srbija je, istakao je, odmjereno ali odlučno, "prva zemlja u svetu koja je dva puta stala naspram Zapada" u njegovom pohodu "Drang nach Osten". (Prodor na Istok).

Potom je govorio o osuđenom ratnom zločincu i saradniku okupatora, Dragoljubu Draži Mihailoviću, veličajući njegova djela.

Prvi borac – antifašista u Evropi bio je, naglasio je Kusturica, pukovnik kraljevske Jugoslovenske armije, koji je "u brdima Srbije organizovao pokret otpora". 

"Sljedeći ideje Vudruoa Vilsona o pravu naroda na samoopredeljenje, uobličene još u Prvom svetskom ratu, Draža i gerilci slobodnih srpskih planina su bacali pogled na Ameriku koja je, u tom trenutku, za njih bila oličenje slobode i demokratije. Iako jugoslovenska vojska, oni su baštinili tradicije velikog ustanika iz 1804, i suštinski branili samosvojnu budućnost Karađorđevog naroda", tvrdio je Kusturica.

Ruski general kod Emira

To, naravno, nisu jedine veze Kusturice sa Rusijom.

Zanimljivo je spomenuti i dešavanja tokom pandemije koronavirusa kada su jedinice nuklearno-biološko-kemijske obrane (NBKO) ruske vojske dezinficirale Drvengrad, privatni posjed Emira Kusturice na granici Srbije i Bosne i Hercegovine, nakon što im nije dozvoljeno čišćenje Mostara.

Prema pisanju bosanskohercegovačkih medija iz maja prošle godine, jedinice NBKO, koje predvodi general-bojnik Mihail Černišev, dezinficirale su, pored Kusturičinog etnosela, dijelove Banje Luke, dok im je dobrodošlica u mostarskom Kliničko-bolničkom centru radi dezinfekcije, a na poziv čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića, ostala uskraćena.

I prije korone Kusturica se zalagao za snažnije veze Rusa i Srba. U januaru 2019. godine Kusturica je govorio da su Srbima, "Rusi uvek bili saveznici".

"1876. kada je oslobođena Srbija, nama je došlo 1.000 Rusa koji su nam pomogli. Savezništvo zapadnjaka se u Prvom svetskom ratu pokazalo kao teško, kada nam je bio potreban kredit Britanci su nas ucenili davanjem Makedonije Bugarima, onda je Klemanso shvatio da je trebalo probiti Solunski front. Rusi su nam uvek bili saveznici, što ne znači da su nam uvek bili prijatelji", navodi Kusturica.

Godinu ranije za rusku agenciju Tas će reći da mu je monah Francuz, koji je prešao u pravoslavlje, rekao da "Evropa bez Rusije neće postojati".

"Bio sam u Astani i vidio šta se može napraviti na ogromnom prostoru, gdje su za nekih 15 godina izgradili ogroman grad sa 1,5 miliona stanovnika. Taj grad je za 60 odsto veći od nekog srednjeg grada u Njemačkoj ili Francuskoj", kazao je Kusturica.

"Rusija i Srbija veoma dugo pričaju o svojoj bratskoj ljubavi. Car Nikolaj je ušao u Prvi svjetski rat zbog Srbije. Ali u mirno doba, Rusija i Srbija, ipak, nisu realizovale svoju ljubav", kazao je jednom prilikom Kusturica.

 

 

 

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar