Već od juna ove godine treba intenzivirati napore da se naša zemlja uključi u ovaj vojni savez.

"Proširenje NATO-a i evropska sigurnosna arhitektura bit će nepotpuni dok Bosna i Hercegovina ne zauzme svoje mjesto kao članica Alijanse", piše Hamza Karčić, profesort na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

U analizi objavljenoj na Rusi.org, on zagovara odlučniji angažman nove američke administracije u BiH, te sugerira da se potegne i za sankcijama protiv onih koji opstruiraju ovaj proces. 

"Prijetnja dodatnim američkim sankcijama, zajedno s potencijalnim zabranama putovanja i zamrzavanjem imovine u EU, ublažila bi svako daljnje protivljenje bosanskom putu ka članstvu u NATO-u", piše Karčić.

Inače, Rusi je najstarija nevladina organizacija Velike Britanije koja se bavi sigurnosnim pitanjima širom svijeta. Njeni stavovi imaju snažan utjecaj na zapadne političke lidere, prenosi politicki.ba.

Karčić podsjeća da su BiH, Srbija i Kosovo jedine na Balkanu, izvan NATO-okvira. 

Navodi i da je tadašnji član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, u svojstvu predsjedavajućeg, 2009. godine poslao pismo NATO-u u kojem ističe opredjeljenje naše države da pristupi ovom savezu. 

"Ono što se promijenilo od tada je da su lideri bosanskih Srba službeno zauzeli više anti-NATO i proruski stav. Sabotirajući narodnu podršku NATO-u, propagandna mašinerija nacionalističkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika pokrenula je dva argumenta koja su se udomaćila: da Republika Srpska može blokirati članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u i da će referendum o NATO-u odlučiti o budućnosti zemlje u Alijansi.

Zapravo, odluka o članstvu u NATO-u postoji od 2005. godine, kada je usvojen Zakon o odbrani. 

Član 84. propisuje da će „Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo i sve institucije odbrane poduzeti sve potrebne korake u okviru ustavnog i zakonskog okvira s ciljem članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u“, piše profesor Karčić.

On poseban akcenat stavlja na administraciju novog američkog predsjednika Joea Bidena. 

Podsjeća da se radi o čovjeku koji dobro poznaje balkanske i bosanskohercegovačke prilike i koji je i u kampanji prošle godine govorio i o BiH. 

Samit NATO u junu ove godine prilika je da se pokrenu pojačani napori. 

"Strateški, NATO bi trebao završiti proces proširenja u bivšim komunističkim zemljama koji je započeo 1990-ih za vrijeme Clintonove administracije. Kako se Rusija i Kina probijaju na Balkanu, strateški imperativ postaje sve očitiji. Američko diplomatsko smanjenje tokom protekle decenije dovelo je do vakuuma moći i porasta antiameričkog i anti-NATO raspoloženja, posebno u entitetu bosanskih Srba, Republici Srpskoj", ističe Karčić.

Analizirajući ponašanje aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, on njegovu anti-NATO politiku ocjenjuje "intrigangnom"

"Iako se usredsredio na svoje antiameričke i anti-NATO stavove, lider bosanskih Srba - kojeg je Ministarstvo finansija SAD-a sankcioniralo 2017. zbog ometanja Dejtonskog mirovnog sporazuma - nije postavio značajne prepreke sve većoj saradnji zemlje sa savez. 

Zapravo, Dodik je osmislio poteze ka povećanoj saradnji, uključujući učešće Bosne u vježbi Defender Europe 2021, koju vode Sjedinjene Države", piše profesor Karčić.

"U sve više multipolarnom svijetu, s izazovima SAD-a na više frontova, Balkan ostaje regija u koju su SAD uložena velika sredstva i koja je i dalje popularna. Neuspjeh absorpcije Bosne u NATO mogao bi - u godinama koje su pred nama - pokrenuti raspravu o tome "ko je izgubio Balkan". Da bi spriječila takav scenarij, administracija Bidena trebala bi se zalagati za pristupanje Bosne i Hercegovine ovog juna", poručuje Karčić.