Piše: Avdo Avdić (Istraga.ba)

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto uputila je krajem decembra apelaciju Ustavnom sudu BiH kojim traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH, saznaje Istraga.ba. Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH. Ukoliko Ustavni sud to prihvati, Sud BiH bi u svim predmetima mogao odlučivati samo kao prvostepeni sud i do eventualnog osnivanja novog suda nijedna donesena odluka na državnom sudu ne bi bila pravosnažna.

“Poštovani, sukladno Ustavu BiH, članak VI.3.a) Ustava BiH, dostavljam Vam Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o Sudu BiH i to odredbe članka 9. stavak (1), članka 10. stavak (4), i članka 11 stavak (1), točka b)”, navedeno je u dopisu Borjane Krišto dostavljenom Ustavnom sudu BiH 17. decembra 2020. godine.

Članom 9. Zakona o Sudu BiH propisana je apelaciona nadležnost.

“Sud je nadležan da odlučuje po: a) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje ovog suda; b) žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje ovog suda; c) vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda, osim zahtjeva za ponavljanje postupka”, piše u članu 9. čiju ustavnost Borjana Krišto osporava.

U obrazloženju njenog zahtjeva za ocjenu ustavnosti piše da odredbe Zakona o Sudu BiH nisu u skladu s Ustavom, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Tim odredbama je, naime, propisano dvostepeno odlučivanje u svim predmetima. Borjana Krišto smatra da Sud BiH ne može odlučivati i po žalbama, jer predsjednik Suda ima zakonsko pravo da sudije raspoređuje u odjeljenje koje on želi.

“Stranke koje sudjeluju u postupcima pred Sudom BiH imaju pravo žalbe na odluke koje donese odjeljenje Suda BiH i time je djelomično ispunjen princip dvostupnosti, ali nemaju pravo da o njihovim žalbama odlučuje viši sud već samo jedno odjeljenje istoga suda. Da bi se u potpunosti zadovoljio princip dvostupnosti, Apelaciono odjeljenje bi se trebalo organizirati kao poseban viši sud”, obrazložila je Krišto.

No, upravo tu i nastaje problem. Za uspostavljanje višeg suda nužno je usvajanje novog zakona u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. To je u naredne dvije godine nemoguće, jer SNSD Milorada Dodika može blokirati uspostavu novog suda na državnom nivou. Stoga, ako bi Ustavni sud BiH prihvatio zahtjev Borjane Krišto te osporio odredbe Zakona o Sudu BiH, koje bi, po proceduri, u roku od šest mjeseci morale biti i izbrisane, ne bi postojao nijedan sud na državnom nivou koji bi mogao donositi pravosnažne presude u svim krivičnim i drugim predmetima.

Prema informacijama Istrage, Borjana Krišto je ovaj zahjev usaglašavala s Matom Tadićem, sudijom Ustavnog suda BiH koji je na tu poziciju izabran na prijedlog HDZ-a BiH.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.