Iz Tužilašva BiH su saopćili da je, nakon ispitivanja u predmetu “Respiratori” od 30. novembra do 2. decembra ove godine, osumnjičenima predat zapisnik o ispitivanju u kojem je naznačen osnov sumnje, čiji je dio objavljen u medijima i “lažno prikazan kao nacrt optužnice”.

Naveli su također, da je optužnica, nakon što je dostavljena Sudu BiH na potvrđivanje, objavljena u medijima, a sadržajem objave su obuhvaćeni lični podaci osumnjičenih osoba i predloženih svjedoka, prenosi Detektor.ba.

Provođenje istrage

Novinar Avdo Avdić, koji je na portalu Istraga objavio najprije tekst o nacrtu optužnice a kasnije i tekst o cijelom sadržaju optužnice, kaže da je tokom provođenja istrage, koja je trebala biti tajna, izašlo na stotine informacija o ovom slučaju, dok iz Tužilaštva nisu poduzeli ništa da to spriječe.

“Tužilaštvo BiH je u ovom slučaju očito imalo takozvani ‘media-plan’, gdje su samo oni, putem njima naklonjenih medija, davali informacije koje im idu u prilog. I sada, kada je istraga okončana, problem je što je objavljena optužnica koja bi trebala biti javni dokument”, smatra Avdić.

Iz Tužilaštva su u svom saopćenju naveli da su, osim što je javnost dovedena u zabludu, dostavljanjem nepotvrđene optužnice medijima počinjene “brojne nezakonitosti u pogledu neovlaštenog objavljivanja ličnih podataka osumnjičenih osoba i predloženih svjedoka”.

Naglasili su kako svako neovlašteno činjenje dostupnim dokumenata i sadržaja iz kaznenog spisa shvataju kao još jedan u nizu pritisaka na rad u ovom predmetu.

U Državnom tužilaštvu kažu da će o svemu upoznati Agenciju za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine (AZOP BiH), od koje će zatražiti da sankcioniše objavljivanje ličnih podataka osumnjičenih osoba i svjedoka. Odgovarajući na upit BIRN-a BiH, iz Agencije kažu kako im se Tužilaštvo do sada nije obratilo sa zahtjevom za očitovanjem i da će stav o ovom slučaju imati tek nakon postupka i utvrđivanja svih okolnosti, tek nakon što dobiju zahtjev Tužilaštva.

Pravni stručnjaci s kojima je razgovarao BIRN BiH smatraju da se lični podaci osumnjičenih, a kasnije optuženih osoba, kao i svjedoka, ne bi trebali objavljivati, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, ali navode da je optužnica javni dokument.

Optužnice su javni dokumenti

 Prema mišljenju bivšeg sudije i tužioca Esada Fejzagića, zbog prakse nije dobro da se ima uvid u to šta Tužilaštvo radi i da je svaka istraga tajna sve do trenutka kada optužnica bude potvrđena.

“Ne bi se smjelo ni u kojem slučaju desiti da optužnica prije potvrđivanja dođe u medije, posebno što određeni broj optužnica koje se proslijede Sudu BiH, sudija za prethodno saslušanje vrati na određene ispravke i korekcije ili je ne potvrdi uopšte. U trenutku kada Tužilaštvo uputi optužnicu Sudu, to je akt koji ne bi smio biti poznat javnosti”, kaže on i dodaje da je “normalno da nema nikakvog razloga da se optužnica ne objavi, uz zatamnjenje ličnih podataka”, kada se ona potvrdi.

Problem predstavlja činjenica što Tužilaštvo BiH ne objavljuje optužnice koje su potvrđene, kaže Fejzagić.

Suprotnog stava je Vehid Šehić, bivši sudija i predsjednik Foruma građana Tuzle, koji kaže da bi optužnica po podizanju trebala biti javna, jer netransparentnost u postupcima pravosudnih institucija još više stvara nepovjerenje i percepciju kod građana BiH te narušava integritet i kredibilitet sistema koji je jako bitan za svaku državu.

“Optužnica je akt Tužilaštva BiH ili bilo kojeg tužilaštva. Čim je ona poslana od strane tužilaštva prema sudu, po mojoj logici, treba da bude javna, iz prostog razloga da vidimo koliko je to optužnica raznih tužilaštava potvrđeno, a koliko ih je vraćeno, da se može kontrolisati određeni kvalitet rada i zašto je vraćena optužnica”, kaže Šehić.

Prema njegovim riječima, u konkretnom slučaju nisu problem mediji koji su objavili dijelove ili cijelu optužnicu – bez činjenice da je Tužilaštvo BiH omogućilo njenu dostupnost, jer javnost ima pravo da zna – već se radi o problemu koji može samo doći unutar Tužilaštva, gdje treba utvrditi ko je medijima dostavio ili na neovlašten način objavio optužnicu.

Advokatica Tatjana Savić kaže da je i ranije bilo predmeta gdje je u javnosti prije ročišta za određivanje pritvora objavljena kompletna lična i privatna komunikacija između osumnjičenih, a to je bilo u slučaju prije nego je odbrana i mogla da vidi te dokaze, te je očigledno da je to u javnost tada moglo otići samo iz Tužilaštva ili policijskih agencija koje su imale te dokaze u tom trenutku.

“Tužilaštvo se tada nije oglasilo nijednog trenutka, a kamoli pokrenulo postupak da se utvrdi ko je dostavio medijima privatnu komunikaciju. Očito je došlo do promjene u praksi Tužilaštva jer sada vidimo da pokreću postupak za odavanje tajnih podataka. S tim da, koliko znam, optužnice ne predstavljaju tajne dokumente niti je optužnica ikada smatrana tajnim dokumentom. Upravo je Tužilaštvo BiH kritikovano zbog nedostatka transparentnosti zašto optužnice ne objavljuje”, naglašava Savić.

Novinar Avdić navodi da su se prije mjesec ili dva u medijima mogli pronaći identiteti zaštićenih svjedoka, dokumenti s prijemnim pečatom Tužilaštva, ali da se neće moći naći nijedno saopćenje kojim se problematiziraju ti slučajevi.

Iz Tužilaštva je 4. decembra saopćeno da je u predmetu “Respiratori“ podignuta optužnica protiv Fadila Novalića, premijera Vlade Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite, Fikreta Hodžića, direktora pravnog lica “F.H. Srebrena malina” Srebrenica, te Jelke Miličević, zamjenice premijera i federalne ministrice finansija.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.