Svi Putinovi vazali: U borbi za slobodu, ruski susjedi otkazuju poslušnost Moskvi

Svi Putinovi vazali: U borbi za slobodu, ruski susjedi otkazuju poslušnost Moskvi

Ruski predsjednik Vladimir Putin ima sve ozbiljnije probleme u namjerama da izveze svoj autoritarni model vladanja u rusko kruženje, odnosno da kontrolira svoje vazale.

Jasno je to bilo i početkom ovog mjeseca kada je Putin razgovarao telefonski sa bjeloruskim liderom Aleksadnrom Lukašenkom, i to o "jačanju odnosa". No, pod utjecajem višemjesečnih događanja u zemlji, bjeloruski predsjednik zasigurno jedno oko drži i na američkim izborima čiji ishod će itekako imati utjecaja na događanja u Minsku.

Naime, u proteklih nekoliko mjeseci svjedočili smo do sada neviđenim protestima u Bjelorusiji protiv autoritarnog lidera. Bjelorusi su postali frustrirani svojom sumornom budućnosti pod liderom koji već skoro 30 godina rukovodi zemljom čvrstom rukom.

Deseci hiljada demonstranata već mjesecima izlaze na ulice širom Bjelorusije kako bi natjerali Lukašenka da odstupi, nakon što je na predsjedničkim izborima 9. augusta proglasio pobjedu, iako brojni izvještaji navode da su izbori namješteni.

Kontroliranje Bjelorusije

Iako Rusija, kao i obično, nastupa sa suverenističke pozicije pred tijelima Ujedinjenih nacija, pozadina dešavanja u Bjelorusiji itekako je vezana za pokušaje Moskve da "kontroliraju Bjelorusiju".

Takozvani "lanac ruku" u koji je formiran 23. augusta na granici između Latvije i Bjelorusije, bio je samo simboličan pokušaj da se ukaže kako Bjelorusi imaju pravo da odrede svoju sudbinu. Lukašenko, naravno, u nastojanju da se održi na vlasti, nastoji napraviti kompromis sa demonstrantima.

Međutim, Rusija koristi ekonomske i političke prijetnje, ucjene i druge metode u pokušaju da primoraju svojeg susjeda da uđe u državni savez sa tom zemljom.

Sigurnosni izvještaji ukazuju da Bjelorusiji prijeti čak i potencijalna intervencija ruskih sigurnosnih, odnosno vojnih snaga u slučaju da rusko vodstvo bude procijenilo da rasplet situacije u susjedstvu ide mimo njihovih interesa.

S obzirom na ovo, u najboljem interesu Bjelorusije, za sve elemente njezinog (uključujući i vladu i njezine sigurnosne snage) jeste da potraži način za mirno rješavanje unutrašnjih pitanja u toj zemlji. Naravno, mimo stranih uplitanja, pa i uplitanja Rusije.

Podsjetimo, zajednica Rusije i Bjelorusije stvara se od 2. aprila 1996., a imaju i službeno ime: Savez Rusije i Bjelorusije. Ta priča o konfederalnom savezu je mnogo puta odgađana. Premijeri Rusije i Bjelorusije, Dmitrij Medvedev i Sergej Rumas, potpisali su 6. septembra prošle godine još jedan bilateralni dokument, ovoga puta o tome da će Moskva platiti Minsku odštetu za gubitke zbog zagađivanja s hidrougljicima ruske tvrtke Transneft.

Taj sporazum je, navodno, trebao biti još jedan od onih koji vodi prema ujedinjenju dvije države do 2022. godine, na čemu, jasno, posebno insistira Rusija. Naime, taj ekonomsko-institucionalni sporazum trebao bi, kako je pisao moskovski list Kommersant, otvoriti vrata ekonomskoj integraciji dviju država koja ne bi bila manja od one između zemalja Evropske unije.

Inače, te 1996. godine potpisano je više ekonomskih i političkih ugovora za dolazak do konfederativne države sa zajedničkim predsjednikom, parlamentom, zastavom i grbom. No, državni brak nije sklopljen. Dvije države trebaju usaglasiti porezni sistem do proljeća 2021., a planirano je uskoro bude ukinut roaming za telefonske razgovore.

Zatim će se, kako je planirano, od 2021. izmijeniti carinska i energetska politika. Centralne banke trebaju od 2021. raditi na stvaranju nadzora nad bankama i financijama.

Indikativno, uoči početka bjeloruske krize moskovska propaganda je počela plasirati priče o ponovnom ujedininjenu i stvaranju novog, krnjeg SSSR-a.

- Rusija, Bjelorusija i Ukrajina će se „prije ili kasnije“ ponovo ujediniti u jednu državu, pošto dijele zajedničku pravoslavno-slavensku kulturu - izjavio je Vladimir Sokolov, profesor na moskovskom univerzitetu RANEPA.

Problemi u Kirgistanu

Također, u Kirgistanu traju masovni protesti protiv još jedne pro-ruske marionete.

Predsjednik Kirgistana Sooronbay Jeenbekov proglasio je početkom oktobra vanredno stanje u glavnom gradu, Biškeku, nakon što su protesti, organizirani nakon proteklih izbora, prerasli u nerede.

Krigistan je suočen s masovnim protestima zbog rezultata parlamentarnih izbora održanih 4. oktobra. Demonstranti su ušli u parlament i još nekoliko objekata te tražili nove izbore, a od premijera Kubatbeka Boronova i čelnika parlamenta Dastana Jumabekova da podnesu ostavke. Centralna izborna komisija je nedugo zatim poništila rezultate izbora, a predsjednik zemlje Jeenbekov zatražio istragu o navodnim nepravilnostima tokom izbornog procesa.

Armenci mole Zapad za pomoć

Dešavanja u Krigistanu nisu uspjela odgovoriti Putina da poštuje želje građana te susjedne zemlje. Štaviše, poticao je održavanje lažnih izbora koji su imali za cilj da na vlasti održe njegove vlazale. Štaviše, Putin savjetuje Kirgistance kako da uguše volju građana i autoritarnu kontrolu.

Umjesto da shvate poruku svojih građana, Putinovi vazali, vođeni interesima Moskve, organiziraju namještene izbore. To iritira građane koji upravo u održavanju konkurentnih izbora vide nadu za bolju budućnost. Umjesto toga, Putinovi instikti su da podčini i pomogne svojim vazalima kako da postaju bolji diktatori. No, ta vremena polako, ali sigurno ponovo prolaze...

Pored toga, imamo i slučaj Nagorno-Karabaha. Ruski predsjednik nije uz mogućnosti da kontrolira svojeg vazala Armeniju, niti da im pomogne. Armenci zato mole Zapad za pomoć, jer, kako vele, Putin nije tamo da im pomogne u trenutcima kada im je to potrebno.

Sve ovo navodi na zaključak kako je dosta krhka Putinova suverena demokratija

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar