Faruk Hadžić: Kako preživjeti koronu u BiH?

Faruk Hadžić: Kako preživjeti koronu u BiH?

Ekonomija Bosne i Hercegovine i prije dolaska pandemije COVID-a pokazala prve znake usporavanja. Iako je ostvaren nedovoljni ekonomski rast tokom 2019. godine od 2 posto, pripremljeni su temelji onoga što će dolaskom pandemije COVID-a biti sasvim jasno – ekonomija Bosne i Hercegovine ima velike strukturne slabosti i mali poremećaji mogu dovesti do velikih ekonomskih problema.

Da ne bi bilo zabune, rast od 2 posto ne predstavlja isti rast za Bosnu i Hercegovinu ili recimo Hrvatsku, zbog različitih osnovica, na isti način kao što nije isto 2 posto rasta na 100 KM ili 2 posto rasta na 1.000 KM.

Trgovinski ratovi

Ipak, četiri pojedinačna vanjska događaja tokom 2018. i 2019. godine, dovela su do značajnog usporavanja ekonomije u Bosne i Hercegovine. Trgovinski rat između SAD-a i Turske, uzrokovao je pad vrijednosti turske lire, što se znatno odrazilo i na vanjskotrgovinsku razmjenu između Bosne i Hercegovine i Turske.

Turski proizvodi su tada postali jeftiniji na tržištu Bosne i Hercegovine, a proizvodi iz Bosne i Hercegovine su postali skuplji u Turskoj, što stvara veći vanjskotrgovinski deficit u 2018. i 2019. godini. Pored trgovinskog rata, važni trgovinski partneri, poput Italije i Njemačke, doživjeli su usporavanje.

 Iako je Njemačka uspjela izbjeći tehničku recesiju, jer nije imala negativnu stopu rasta BDP-a u dva uzastopna kvartala, Italija to nije, što je dovelo do dodatnog pada potražnje za proizvodima iz Bosne i Hercegovine.

Pored ovoga, Kosovo je uvelo 100 posto carine na uvoz proizvoda iz Srbije i Bosne i Hercegovine, potpuno tako zaustavljajući izvoz. Konačni rezultat je povećanje vanjskotrgovinskog deficita za 660 miliona KM, pada industrijske proizvodnje za 5,5 posto i najmanjeg rasta direktnih poreza u posljednjih nekoliko godina.

Na ranjenu i oslabljenu ekonomiju Bosne i Hercegovine stigla je pandemija COVID-19. I prije pojave same pandemije, potrebno je bilo sprovesti ključne ekonomske reforme poput smanjenja poreskog opterećenja na plate, ubrzanja procesa registracije firmi i izdavanja dozvola, te digitalizacije i smanjenja javne uprave.

Danas je Bosna i Hercegovina na 184. mjestu u svijetu po brzini otvaranja firme (Svjetska banka), a na svakih 1.000 KM neto plate u Federaciji BiH potrebno je izdvojiti još oko 726 KM doprinosa i poreza na dohodak!

Prema podacima Agencije za statistiku BiH iz 2019. godine, na svakih deset zaposlenih radnika, čak četiri su starija od 50 godina. Drugim riječima, između 300.000 – 330.000 zaposlenih radnika, za 10-15 godina će biti starije od 65 godija i vrlo vjerovatno većina od njih dio penzionog sistema. Danas u državi ima 466.000 učenika i studenata, ali i 698.000 penzionera.

Sve ove slabosti do kraja je otkrila pandemija COVID-a. U ekonomskim krizama poput ove, dvije su ključne stvari koje se trebaju uraditi, hitno djelovati kroz pravovremeni, te dovoljno snažan i finansijski jak paket ekonomske pomoći.

Nijedna od ove dvije ključne mjere nije ispunjena. Gašenjem ekonomije tokom marta i aprila, zabranjen je rad mnogim firmama. Samo u Federaciji BiH registrovan je pad prometa preko fiskalnih uređaja od 4,3 milijarde KM, zaključno sa krajem juna.

Najveću štetu su doživjeli sektori poput prerađivačke industrije, trgovine na veliko i malo, ugostiteljstva i hotelijerstva, kao i ostalih uslužnih sektora, gdje je otpuštena i većina od 30.000 radnika, koliko ih je ostalo bez posla. Da bi ekonomska šteta bila što manja, bilo je potrebno pomoći ovim sektorima koji su nosioci privrednog sistema.

Ta pomoć je trebala ići na nekoliko načina, kroz otpis poreza i doprinosa onim firmama čije je poslovanje ugroženo i koje imaju značajan pad prometa ili ako im je zabranjeno obavljanje djelatnosti, kao i pomoć za isplate plata svojim radnicima.

NAPOMENA: Kompletan tekst možete pročitati u printanom izdanju novog Preporodovog Journala. 

Autor je poznati bh. ekonomski analitičar, magistar ekonomskih nauka iz oblasti Međunarodne ekonomije, ekspert iz oblasti makroekonomskog menadžment

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar