Kako je Rusija uzrokovala rat na Južnom Kavkazu?

 

Piše: Bosnian News Service

Geopolitičke igre velikih, ponovo uzimaju nedužne živote, rušeći snove o sretnijoj budućnosti u svijetu.

Dok se Azerbajdžan i Armenija ovih dana međusobno optužuju za kršenje primirja sklopljenoga prije sedmicu dana, u sjeni ostaju činjenice o odgovornosti Rusije za najsmrtonosnije razbuktavanje poznatog sukoba još od 1990-ih, kada je 30.000 ljudi ubijeno u ratu oko Nagorno Karabaha, teritorija koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, ali kojim upravljaju etnički Armenci, piše Bosnian News Service.

Zato je neophodno sagledati širu sliku ovog ozbiljnog međunarodnog sukoba.

Premijer Armenije Nikol Pashinyan na vlast je došao 2018. godine "Obojenom revolucijom", nakon što je svrgnut Serž Sargsjan, dugogodišnji “vladar” ove zakavkaske države.

PutinVisit.jpg - Kako je Rusija uzrokovala rat na Južnom Kavkazu?  
Vladimir Putin i Nikol Pashinya: Premijer Armenije za radikalna "rješenja"

Pashinyan u Moskvi vidi "velikog saveznika i jamca opstojnosti", iako su Putinovi protivnici poput Alekseja Navaljnog, Mihaila Sakašvilija ili Garija Kasparova, koji inače vodi porijeklo iz Armenije, otvoreno podržavali proteste za smjenu tadašnje vlasti, a žestoki su kritičari ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Aktuelni premijer je od početka bio veliki zagovornik tvrdolinijaškog stava prema Nagorno-Karabahu kojeg drži armenskim područjem i čiju samostalnost zagovara, gdje treba tražiti jedan od uzroka eskalacije sukoba.

Analize događaja s terena, ali i prije početka rata na Južnom Kavkazu, ukazuju da Rusija ponovo koristi etničke i vjerske različitosti i uništava ljudske živote kako bi unaprijedila svoje geopolitičke interese.

Ovaj put, Moskva to radi na Južnom Kavkazu, gdje je naoružala i dala podršku vazalskoj državi Armeniji, i to u ratu protiv muslimanskog Azerbejdžana.

Očito su vješto iskoristili spomenute tvrdolinijaške stavove novog armanskog premijera.

Naime, činjenica je da Rusija praktično posjeduje Armeniju već decenima, te da ta zemlja praktično radi samo ono što Moskva želi.

- Za Rusiju je taj dio svijeta veoma važan, jer joj služi kao odskočna daska prema Bliskom istoku – kazat će nedavno za Radiosarajevo.ba urednik portala Geopolitika, Zoran Meter.

No, zašto je Rusija sada posegnula za uzrokovanjem sukoba na Kavkazu?

Evo, i odgovora. Ruski lider Vladimir Putin je, očito, odlučio da je sada dobar trenutak da započne još jedan rat kako bi skrenuo pažnju s problema koje ima, primjerice, Viktor Lukašenko u Bjelorusiji, s kojom želi sklopiti konfederaciju, trovanja ruskog opozicionog čelnika i žestokog kritičara Kremlja, Alekseja Navalnog, kao i pitanja oko održivosti Sjevernog toka 2.

- Situacija u tom dijelu svijeta može sada krenuti u svim smjerovima. Može to biti samo pokazivanje mišića, može stvarno eskalirati u sukobe nižih intenziteta i, naprosto, izbjeći kontroli, upozorio je Meter.

Upravo onako kako radi na Zapadnom Balkanu, a posebno intenzivno zadnjih godina, Moskva, potpirujući etničke tenzije, stvara haotičnu sliku svijeta i na Južnom Kavkazu. U slučaju da se ovaj sukob nastavi širiti, s prijetećim uključivanjem Rusije i Turske, posljedice po cijeli svijet bit će katastrofalne.

 

 

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar