Član predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ponovo je otvorio pitanje otcjepljenja bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine, samo nekoliko dana nakon što je Evropska komisija predstavila Ekonomsko-investicioni plan vrijedan devet milijardi eura, namijenjen poboljšanju ekonomske i političke situacije u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i bolju integraciju među zemljama, od kojih su neke bile u ratnom sukobu devedesetih godina, piše Al Jazeera Balkans.

Govoreći za lokalnu ATV u četvrtak navečer Dodik je rekao: "[…] U svojim komunikacijama koje nisu beznačajne mogu da spoznam stvari koje su drugačije. Recimo, na nekom forumu u Briselu se vodi razgovor na veoma visokom nivou o tome šta uraditi na Zapadnom Balkanu i onda ima ljudi koji kažu da Srbima u BiH treba dati državu", rekao je Dodik, noć uoči posjete komesara za proširenje Evropske unije Olivera Varhelyija Sarajevu.

Pitanje otcjepljenja entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine uvijek iznova ugrožava mir u zemlji, dok nesigurnim čini i područje cijelog Zapadnog Balkana, još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.

Analitičari, stoga, upozoravaju da bi Evropska unija pomoć namijenjena zemljama Zapadnog Balkana, prije svega Bosni i Hercegovini, trebala uvjetovati eliminacijom sigurnosnih rizika, a usporedo i kvalitetnom reformom vladavine prava kako novac poreskih obveznika Evropske unije ne bi bio potrošen na dodatno održavanje autokratskih režima u regiji.

Sjaj novca 

Nedemokratske vlade u regiji Zapadni Balkan ne promišljaju Evropsku uniju kroz njene vrijednosti, izgradnju pravne države, poštivanje ljudskih prava, prava manjina - ne, njima svijetli u očima samo novčani fond namijenjen ovim prostorima, rekla je Al Jazeeri Tanja Topić, politička analitičarka.

“Kada govorimo o izjavama Milorada Dodika moramo imati u vidu da on često govori u zavisnosti od toga kome se obraća, tako da dobijemo nekada suprotne i međusobno isključive izjave […] Bildanje nacionalnih mišića i jačanje nacionalnih osjećanja su omiljeni sportovi ovdašnjih političara, dobre većine, u izbornim godinama”, rekla je ona, dodajući da je Dodik samo nekoliko dana ranije iz Brisela “poslao veoma kooperativne izjave, i iskazao spremnost za reformski put Bosne i Hercegovine”.

Dekan Fakulteta za kriminologiju, kriminalistiku i sigurnosne studije  u Sarajevu Jasmin Ahić odbacio je tvrdnje Dodika da u Bosni i Hercegovini nema potencijala za novi rat, zbog, rekao je, jakog utjecaja Srbije i Rusije na Bosnu i Hercegovinu.

“Možda ne za rat, ali kapaciteti za oružani sukob postoje, ako bi uzeli u obzir niz faktora, prije svega pokušaj destabilizacije institucija Bosne i Hercegovine, uključujući i sigurnosne institucije zemlje, od strane Ruske Federacije i Srbije”, smatra profesor Ahić.

Izjaviti da ne postoje oružani kapaciteti za rat u Bosni i Hercegovini?, možda u oružanom smislu te riječi oni ne postoje u samoj Bosni i Hercegovini, ali postoje u regiji, prije svega u Srbiji, uz pomoć Rusije i Kine, rekao je Ahić Al Jazeeri, napominjući da Srbija vrlo otvoreno ulaže u vojne kapacitete.

Integracioni projekt kako ga Brisel zamišlja, težak devet milijardi eura za regiju Zapadnog Balkana, nije osuđen na propast, vjeruje Topić odgovarajući na pitanje da Ii izjave Dodika otkrivaju da nema ništa od integracije koju Brisel namjerava skupo platiti u zemljama Zapadnog Balkana. 

“Riječ je o prevelikom mamcu za domaće političare – a novčana podrška zemljama ovog prostora je nešto što ovdašnjim političkim elitama predstavlja najveći prioritet i uglavnom reformske procese vežu za ‘dobijanje’ novca.”

Finansiranje režima 

Topić kaže da su svakako za ozbiljne rasprave sazrele kritike o tome da vlade u većini zemalja Zapadnog Balkana, uključujući nedemokratske, dobrim dijelom i korumpirane, što pokazuju redoviti izvještaji Evropske komisije, opstaju decenijama na vlasti upravo uz svesrdnu finansijsku podršku međunarodne zajednice. 

Svjesna da od proširenja u dogledno vrijeme nema ništa Evrospka unija na neki način mora održati osjećaj pripadnosti evropskoj porodici ovih zemalja, jer su u međuvremenu na ovaj prostor ‘navalili’ drugi svjetski igrači, čije prisustvo na ovim prostorima nije baš poželjno”, kaže Topić.

Profesor Ahić smatra da pomoć Brisela Bosni i Hercegovini u ekonomskom smislu može biti potpuna samo ukoliko se garantuje i sigurnosna stabilnost. “Aktivacija NATO-a, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije mora biti maksimalno intenzivirana”, kaže Ahić.