Mini SSSR | Bjelorusija u smrtonosnom zagrljaju "ruskog medvjeda"

Mini SSSR | Bjelorusija u smrtonosnom zagrljaju "ruskog medvjeda"

Piše: Bosnian News Service

Deseci hiljada demonstranata već sedmicama izlaze na ulice širom Bjelorusije kako bi natjerali bjeloruskog predsjednika Aleksandara Lukašenka da odstupi.

Bjelorusiju potresaju masovne demonstracije od kako je Aleksadar Lukašenko, koji vlada od 1994. godine, proglasio pobjedu i na predsjedničkim izborima 9. augusta, za koje njegovi protivnici navode da su namješteni.

Dok Lukašenko negira optužbe, svi čelnici opozicije sada su ili u zatvoru, ili su izbjegli iz države.

Masovna hapšenja

Mnoge zapadne zemlje uvele su, također, sankcije bjeloruskom predsjedniku i drugim zvaničnicima.

Kao i svake nedjelje zadnjih nekoliko sedmica, i ove nedjelje, 27. septembra, su deseci hiljada građana izašli na ulice Minska i gradova diljem Bjelorusije kako bi protestirali protiv Lukašenka.

Ovog puta sukobi su bili veći nego zadnjih sedmica, a ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je kako je najmanje 200 osoba uhapšeno dok svjedoci navode kako su maskirani pripadnici policije masovno privodili ljude gurajući ih u kombije, prenio je Advance.hr.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u međuvremenu je izazvao dosta reakcija, poručivši kako Lukašenko "mora otići"

"U Bjelorusiji svjedočimo krizi gdje imamo autoritarnu vlast koja nije u stanju prihvatiti logiku demokracije. Jasno je da Lukašenko mora otići", poručio je Macron.

Potom se, očekivano, upetljala Rusija. Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je francuskom kolegi Macronu u razgovoru o Bjelorusiji da je neprihvatljiv svaki pokušaj uplitanja u pitanja jedne suverene zemlje, sopćio je Kremlj.

Načelan stav Rusije je da su svi pokušaji miješanja u unutrašnja pitanja jedne suverene zemlje i spoljnih pritisaka na legitimne vlasti neprihvatljivi, saopšteno je iz ruskog predsjedništva.

Putin i Macron razgovarali su telefonom nakon Putinovog sastanka u Viljnjusu sa šeficom bjeloruske opozicije Svetlanom Tihanovskajom. U saopćenju Kremlja to, međutim, nije pomenuto, navodi agencija France press.

O Bjelorusiji se raspravljalo i pred tijelima Ujedinjenih naroda. Na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a nije bilo riječi o mogućnosti da se u Bjelorusiju uputi međunarodna misija koja bi pratila stanje ljudskih prava, izjavio je stalni ruski predstavnik pri UN-u Vasilij Nebenzija.

"Nije bilo riječi o tom pitanju tokom zasjedanja ... u New Yorku", odgovorio je on na pitanje novinara da li je bilo rasprave o apelima bjeloruske opozicije da UN uputi u Bjelorusiju međunarodnu misiju koja bi nadgledala stanje ljudskih prava, prenio je Tanjug.

"Istakao bih da se pitanje ljudskih prava ne bi trebalo koristiti za političke ciljeve i miješanje u unutrašnje poslove suverenih država", ukazao je stalni ruski predstavnik pri UN-u.

Geopolitički interesi

Međutim, iza svih ovih poruka, jasno, kriju se sasvim jasni geopolitički interesi.

Iako Rusija, kao i obično, nastupa sa suverenističke pozicije pred tijelima Ujedinjenih naroda, pozadina dešavanja u Bjelorusiji itekako je vezana za pokušaje Moskve da "kontroliraju Bjelorusiju".

Takozvani "lanac ruku" u koji je formiran 23. augusta na granici između Latvije i Bjelorusije, bio je samo simboličan pokušaj da se ukaže kako Bejlorusi imaju pravo da odrede svoju sudbinu.

Međutim, to neće biti moguće sve dok je na čelu države proruski čovjek Lukašenko. Rusija koristi ekonomske i političke prijetnje, ucjene i druge metode u pokušaju da primoraju svojeg susjeda da uđe u državni savez sa tom zemljom.

To bi efektivno pretvorilo Bjelorusiju u vazalsku državu, te otvorilo prostora za neku vrstu obnavljanja bivšeg SSSR-a, što je, očito, cilj bivšeg KGB-ovca Putina.

Za svoje propagandne potrebe, Putin koristi i rusku vakcinu protiv COVID-19 koju, tobože, prvo ustupa Bjelorusiji.

Međutim, iza vještačkih osmjeha krije se mnogo opasnija priča.

Sigurnosni izvještaji ukazuju da Bjelorusiji prijeti potencijalna intervencija ruskih sigurnosnih, odnosno vojnih snaga u slučaju da rusko vodstvo bude procijenilo da rasplet situacije u susjedstvu ide mimo njihovih interesa.

S obzirom na ovo, u najboljem interesu Bjelorusije, za sve elemente njezinog (uključujući i vladu i njezine sigurnosne snage) jeste da potraži način za mirno rješavanje unutrašnjih pitanja u toj zemlji.

Podsjetimo, zajednica Rusije i Bjelorusije stvara se od 2. aprila 1996., a imaju i službeno ime: Savez Rusije i Bjelorusije. Ta priča o konfederalnom savezu je mnogo puta odgađana.

Međutim, u psljednje vrijeme stvari su se promijenile. Premijeri Rusije i Bjelorusije, Dmitrij Medvedev i Sergej Rumas, potpisali su 6. septembra prošle godine još jedan bilateralni dokument, ovoga puta o tome da će Moskva platiti Minsku odštetu za gubitke zbog zagađivanja s hidrougljicima ruske tvrtke Transneft.

Rusija želi ujedinjenje 2022.

Taj sporazum je, navodno, trebao biti još jedan koji vodi prema ujedinjenju dvije države do 2022. godine, na čemu, jasno, posebno insistira Rusija. Naime, taj ekonomsko-institucionalni sporazum trebao bi, kako je pisao moskovski list Kommersant, otvoriti vrata ekonomskoj integraciji dviju država koja ne bi bila manja od one između zemalja Evropske unije, pisao je svojevremeno Večernji list.

Inače, te 1996. godine potpisano je više ekonomskih i političkih ugovora za dolazak do konfederativne države sa zajedničkim predsjednikom, parlamentom, zastavom i grbom. No, državni brak nije sklopljen. Ali nastale su nove okolnosti.

O čemu se radi? Ruska je ekonomija postala ponovo državna, kao što je i bjeloruska. Inače, britanski list Economist Bjelorusiju naziva “europskom Kubom”.

Dvije države sada su trebale usaglasiti porezni sistem do proljeća 2021., a planirano je uskoro bude ukinut roaming za telefonske razgovore mobitelima, kao što je ukinut između zemalja EU.

Zatim će se, kako je planirano, od 2021. izmijeniti carinska i energetska politika. Iako se ne govori o zajedničkom bankarskom sistemu ili o zajedničkoj moneti, prema pisanju Kommersanta, o usuglašavanju makroekonomske politike, ujedinjenju valuta, plaćanja, a dvije središnje banke trebaju od 2021. raditi na stvaranju nadzora nad bankama i financijama.

"Civilizacija istočnih Slovena"

Indikativno, uoči početka bjeloruske krize moskovska propaganda je ponovo počela plasirati priče o ponovnom ujedininjenu i stvaranju novog, krnjeg SSSR-a.

Rusija, Bjelorusija i Ukrajina će se „prije ili kasnije“ ponovo ujediniti u jednu državu, pošto dijele zajedničku pravoslavno-slavensku kulturu, izjavio je Vladimir Sokolov, profesor na moskovskom univerzitetu RANEPA.

Sokolov, koji predaje u Odjeljenju za državnu službu i politiku regrutovanja, vjeruje da će se tri susjedne zemlje ponovo ujediniti, što je potaknuto „opštim padom zapadnih vrijednosti“.

U intervjuu moskovskom tabloidu Moskovskij Komsomolec, gdje je govorio o svojoj novoj knjizi “Ruski mentalitet: Istorijski putevi Otadžbine”, profesor je tvrdio da “civilizacija istočnih Slovena” treba da odluči da li treba da krene putem sa zapadnoevropskim zemljama, ili da slijedi svoju stazu.

“Desit će se tragedija ukoliko savremena Rusija, Ukrajina i Bjelorusija učine sve na isti način kao i Zapad”, rekao je Sokolov.

 

 

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar