Šaćir Filandra: Bošnjačkoj politici nedostaje mišljenja i slobode

Šaćir Filandra: Bošnjačkoj politici nedostaje mišljenja i slobode

Vrijeme je za nove politike i nove političare u Bosni i Hercegovini, kaže u intervjuu za Preporodov Jorunal prof. dr. Šaćir Filandra, dvomjesečnik kojeg izdaje Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske, ugledni profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i bivši dugogodišnji predsjednik BZK Preporod.

Profesor Filandra secira bosansku i bošnjačku politiku, otvoreno govori o njihovim promašajima i zabludama, te odgovara na pitanje da li su iscrpili svoju historijsku misiju. Također, analizira odnose Bosne i Hercegovine i susjeda, te govori o poziciji Srbije i Hrvatske prema tisućljetnoj zemlji.

Bosanskim političarima preporučuje da prvi povuku potez i popravljaju odnose u regionu. Jer narušeni odnosi ponajviše štete Bosni. „Možda će izgubiti izbore, ali će dobiti Bosne“, savjetuje Filandra. Osvrće se i na zastoje na reformskom kursu Bosne i Hercegovine, ali i na prilike u Islamskoj zajednici, te bošnjačkim zajednicama u državama regiona...

Uvaženi profesore Filandra, kako vidite poziciju Bosne i Hercegovine danas, sagledavajući ukupne odnose u zemlji i na prostorima Zapadnog Balkana? Neki su skloni reći da je danas manje Bosne nego što je bilo tokom agresije na ovu zemlju? Je li to paradoks i zašto je to tako?

BiH je stabilna i samosvojna država koja je i dalje jača od svojih etničkih politika. U državi se svi, manje-više u istoj mjeri, osjećaju neuspjelim i nezadovoljnim. I dobro je da je tako. Dok je za Bošnjake malo države, za Srbe i Hrvate nje je previše, nijedna etnopolitika nije ostvarila ratom zacrtane ciljeve što izaziva frustracije i nezadovoljstva na svakoj strani. U tako uspostavljenoj ravnoteži nezadovoljstva, nemoći i straha, paradoksalno, državnost se BiH potvrđuje, opstoji i jača. Snage su integracije i dezintegracije zemlje u pat-poziciji što je za Bosnu opet dobitak.

Vi ste autor knjiga poput Bošnjačka politika XX. vijeka i knjige Bošnjaci poslije socijalizma. Koliko su Bošnjaci uspjeli sazrijeti kao politički narod i uspješno kreirati politiku koja predstavlja ključni nacionalni interes ovog naroda, a to je, svakako, država Bosna i Hercegovina. Koliko to prepoznaju i znaju kreativno politički artikulirati?

Nisam siguran da danas postoji sustavna bošnjačka politika, a pogotovo da se zasigurno zna koja su njena načela. Nažalost, savremeni bošnjački političari posljednje tri decenije ne prestaju lutati između koncepata nacionalnog, etničkog i bosanskohercegovačkog, državnog suvereniteta. Stiče se dojam da je ratom proizvedena etnička, društvena i politička podjela zemlje prihvaćena od bošnjačkih političara što njihovu politiku svodi na odbranu postojećeg stanja. U tom smislu vrijeme je za nove politike i nove političare.

Akademik Rešid Hafizović kaže da bi, kada bi neko donosio sud o Bošnjacima prema njihovim aktuelnim, naročito političkim predstavnicima, pomislio bi kako su tek jučer sišli s grane! Po njemu, Bosna i Hercegovina već 25 godina trpi neviđenu tiraniju gluposti naših vrhova. Koliko takve dramatične ocjene korespondiraju sa našom stvarnošću?

Nije problem izreći sve najgore o bošnjačkim političarima, pitanje je zašto su oni takvi kakvi jesu i kako to stanje promijeniti. Nisu oni svi ni nepošteni ni nesposobni, ali je činjenica da zajedničkih rezultata nema. U njihovom djelovanju vidan je nedostatak kompetentnosti, etičnosti i vizije. Pritisak javnosti na njih mora se istovremeno pojačati. Trenutno su oni jači od te javnosti te svaku kritiku predstavljaju izdajom nacionalnih interesa. Ponašaju se kao gospodari naših novaca i sudbina, bahati su i opasni pa se razvojem kritičke javnosti to stanje mora i može promijeniti.

Već tri decenije ključna bošnjačka politika okuplja se u Stranci demokratske akcije. Permanentnom su atomizacijom iz te strake nastajali i nastaju brojni derivati. Ipak, kako ste Vi ste na jednom mjestu kazali – u bošnjačkoj politici nema kvalitetnih iskoraka. Zašto je to tako?

Etničko pitanje, kao osnovni društveni rascjep, omogućava i legitimira postojanje SDA, i u tom smislu se za budućnost te stranke nije potrebno brinuti. Istovremeno, SDA se ne razvija, nema novih politika sukladnih potrebama vremena, zatvorena je u rješenja iz godina nastanka, poslušnost je i dalje kriterij unutar stranačkog uspona. Trebalo bi se desiti čudo da ova stranka pri ovakvom uređenju države izgubi svoju dominaciju unutar Bošnjaka. To je i prednost i nedostatak ove stranke. Takva pozicija doprinosi njenom uljuljkavanju u postojećem stanju. Na taj način politika se svodi na vladanje stvarnošću, a ne njenom proizvodnjom. Drugim riječima, ako je nama lijepo, onda je lijepo i vama.

Da li se, zapravo, SDA na stanovit način iscrpila, možda i kroz očiglednu negativnu kadrovsku selekciju i da li su, s druge strane, oni koji joj se predstavljaju kao alternativa – dostojna zamjena?

Bošnjačke su stranke u principu deintelektualizirane i deideologizirane. S druge strane, ponašaju se kao interesna društva. Od SDA su u skorije vrijeme nastala četiri nova politička subjekta.

Prognoziram im dugoročni neuspjeh jer su u osnovi oblici borbe za novac, moć i vlast, a ne rezultat novih političkih vizija ili ideoloških usmjerenja. Bošnjačkoj politici nedostaje mišljenja i slobode jer je strah za vlastitu poziciju bazični modus političkog ponašanja u svim strankama, a na taj se način stvaraju oligarhijske strukture i totalitarne prilike…

Kompletan tekst možete pročitati u novom broju Preporodovog Jorunala...

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar