IZ RUSIJE S LJUBAVLJU | Ruski špijunski rat na Balkanu

Iako Bugarska ima tradicionalno dobre odnose se sa Rusijom, izgleda da to nije omelo Moskvu da na teritoriju te države-članice NATO-a i Evropske unije (EU) provodi široke špijunske aktivnosti, što je kulminiralo nizom otkrića krajem prošle i početkom ove godine.

Pojedine veze Bugarske sa Rusijom isplivale su i tokom prošlomjesečnih protesta kada su demonstranti na ulicama Sofije tražili ostavku predsjednika Rumena Radeva optužujući ga, uz ostalo, za veze s Rusijom.

Kako je sve počelo?

Naime, Bugarska je potkraj januara ove godine saopćila da planira protjerati dva ruska diplomata koji su osumnjičeni za špijunažu.

Personom non-grata proglašen je tada prvi sekretar Dmitry Mikhailovich Yaroshenko i Alexander Alexandrovich Khvatov.

U odvojenoj izjavi bugarski tužitelji su tom prilikom saopćili da je prvi sekretar konzularnog ureda ruske ambasade u Sofiji upleten u špijunažu od 2017. i da je tražio informacije o izbornom procesu.

Priprema „ilegalaca“

On je u Bugarskoj imao zadatak da prikuplja informacije o izbornom procesu u toj zemlji, kao i informacija koje je ruska Vanjska obavještajna služba (SVR) koristila za izradu identiteta za svoje agente „ilegalce“.

Dok je bio u Bugarskoj, Yaroshenko je navodno bio sportaš amater, član kluba brdskog biciklizma, učesnik maratona i triatlonskih disciplina. Pokazivao je zanimanje za sport i bio je dobar u manipuliranju s Bugarima „koji su jako voljeli Rusiju“.

To je koristio za prikupljanje informacija i krađu identiteta Bugara koji su umrli relativno mladi ili koji imaju stalno prebivalište u inostranstvu, što je SVR-u služilo za stvaranje lažnih identiteta ruskim agentima „ilegalcima“, koji su za potrebe službe odustajali od vlastitog identiteta i u strogoj tajnosti bili infiltrirani u Bugarsku kako bi uticali na izbore.

Aleksandar Khvatov je ruski diplomata i član tehničkog osoblja ambasade Ruske Federacije u Bugarskoj, koji je bio raspoređen u ruskom Trgovinskom predstavništvu u Sofiji. On je od 2018. godine špijunirao energetski sektor i prikupljao tajne informacije vezane za mjere energetske sigurnosti država članica Evropske unije.

Krajem oktobra 2019. godine Bugarska je, također, proglasila personom non-grata Vladimira Anatolyevich Rusyaeva, prvog sekretara ambasade Ruske Federacije u Sofiji.

Vladimir Rusyaev – pripadnik GRU.jpg - IZ RUSIJE S LJUBAVLJU | Ruski špijunski rat na Balkanu
Vladimir Rusyaev – pripadnik GRU

Rusyaev je prema informacijama do kojih je došla bugarska Državna agencija za nacionalnu sigurnosti, kao pripadnik ruske Vojne obavještajne službe – GRU vrbovao visokorangirane bugarske zvaničnike, od kojih su pojedini imali pristup povjerljivim informacijama o Bugarskoj, NATO-u i Evropskoj uniji.

Od njih je prikupljao informacije u obavještajne svrhe, a u zamjenu im je davao materijalnu podršku. Pored slučaja Rusyaeva, Bugarska je u istom mjesecu uskratila i izdavanje akredicaije ruskom vojnom atašeu.

Predsjednik pokreta „Rusofili“ Nikolaj Malinov optužen je za špijunažu u korist Rusije. Kako je navela istraga, Malinov je kontaktirao sa bivšim agentom vanjskoobavještajne službe i bivšim direktorom Ruskog instituta za strateška istraživanja Leonidom Rešetnjikovom, zbog čega je Rusu zabranjen ulazak u Bugarsku.

Istovremeno, u cijelu priču se uključuje i predsjednik Bugarske Radev. Naime, nakon optužbe Malinova, kako su prenosili mediji, Radev je rekao da očekuje od istrage nepobitne dokaze o optužbama za špijunažu kako ne bi bilo sumnji da su bugarske institucije iskorištene u „insceniranom unutrašnjem političkom scenariju“.  

Analitičari su i ranije izražavali strahovanja da bi pbjeda Radeva na izborima 2016. godine mogla približiti Bugarsku Rusiji i time izazvati nezadovoljstvo Europske unije i NATO-a. To je vjerovatno razlog što se tokom nedavnih protesta na transparentima mogli vidjeti natpisi: „Radev = Rešetnikov = Rusija“ i „Radev – predsjednik podzemlja“.

Trovanje trgovca oružjem

 Međutim, snažnom odgovoru Sofije i bitnoj promjeni kursa u odnosima sa Rusijom prethodila je najava bugarskih tužitelja da će pokrenuti krivične prijave protiv trojice ruskih špijuna iz tajne jedinice 29155 za atentate, i to zbog pokušaja trovanja bugarskog trgovca oružjem Emilijana Gebreva 2015. koristeštenjem nervnog otrova "novičok".

Grebrev je u aprilu 2015. godine bio u komi nakon što je otrovan nepoznatom supstancom. Njegov sin i zaposlenik su se, također, razboljeli i pružena im je ljekarska pomoć u intenzivnoj njezi, pisala je Al Jazeera Balkans.

Kad je u martu 2018. objavljena vijest da su bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju vjerovatno otrovali špijuni ruske agencije GRU koristeći "novičok", Gebrev je alarmirao bugarske vlasti.

Smatrao je da je njegov slučaj sličan onome što je Skripaljev doživio. Vjerovao je da je napadnut zbog namjere da kupi udio u bugarskoj fabrici oružja i da su ruski agenti GRU-a, potencijalno povezani s konkurencijom, bili uključeni u njegovo trovanje.

Za razliku od drugih članica Evropske unije i NATO-a te zemalja zapadnog Balkana, poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, Bugarska je odbila protjerati ruske diplomate zbog slučaja "Skripalj", ali kada je otkriven slučaj "Gebreva", nisu mnogo dvojili u pogledu reakcija.

novi-bugarski-predsjednik.jpg - IZ RUSIJE S LJUBAVLJU | Ruski špijunski rat na Balkanu

U izvještaju koji su u novembru 2019. objavili istraživački portali Bellingcat i The Insider tvrdilo se da je jedan od agenata GRU-a povezanih s trovanjem Gebreva bio Sergej Fedotov (pravog imena Denis Sergejev), koji je koordinirao napadačkim timom na Skripalja u Salisburyju.

Primjeri iz regiona

Rezervirao je hotelsku sobu u blizini Gebrevljevog ureda, a snimile su ga nadzorne kamere kako hoda hotelskim parkingom.

Špijunske aktivnosti Rusije u Bugarskoj povezane su sa nizom špijunskih skandala na Balkanu u koje su bili uključeni ruski građani u proteklih pet godina. Nije tajna da je regija dugo omiljena teritorija za sigurnosne službe Kremlja.

Slični primjeri agresivnosti ruskih obavještajnih službi, koje ne prezaju za primjenom i najsurovijih metoda u svrhu postizanja ruskih državnih interesa i ciljeva, vidljivi su i u drugim državama članicama NATO-a i EU, ali i u onima koje su tek ušle u procese za članstvo u istima.

O tome svjedoče nedavni slučajevi ruskih obavještajno-špijunskih aktivnosti u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i drugim državama regije.

Ilustracije radi, utvrđeno da je u Bugarsku, i to najvjerovatnije zbog pripreme napada na Gebreva, 2014. godine redovno posjećivao Vladimir Popov (pravog imena Vladimir Mojsejev), koji će dvije godine kasnije učestvovati u pripremama državnog udara u Crnoj Gori, što govori o širini ruskih aktivnosti u regionu.

Podsjetimo, navedeni Popov ili Mojsejev je zajedno sa Eduardom Širokovom (obojica agenti GRU-a) osuđen u u odsustvu na sudu u Crnoj Gori zbog učestvovanju u pokušaju svrgavanja legalno izabranog vodstva te zemlje i, konačno, sprječavanja ulaska Crne Gore u NATO.

 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar