Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor Internacionalne poslovno – informacione akademije u Tuzli, ističe kako je ekonomski sistem u BiH izuzetno bankocentričan jer se više od 90 odsto finansijske aktive nalazi u rukama banaka.

Prateći tržite kapitala u BiH postavlja se opravdano pitanje zbog čega već godinama nemamo rast kreditiranja koji bi pratio i rast depozita, prenosi Tuzlapress.ba.

-Za bolje razumijevanje problema potrebno je istaći nekoliko činjenica. Banke su dionička društva, većinom u stranom vlasništvu, i cilj njihovog poslovanja je ostvariti dobit za svoje dioničare. S druge strane, treba razumjeti da je naša zemlja još uvijek u kategoriji rizičnijih ekonomija, što svakako podiže cijenu kredita i pooštrava uslove kreditiranja. Ovo treba posmatrati u kontekstu odgovornosti banaka za novac koji naši građani, kompanije i državne institucije imaju na računima i koji ustvari predstavlja osnovni finansijsko-investicioni potencijal iz kojeg banke plasiraju kredite. Osim toga, stabilnost bankarskog sektora u našem finansijskom sistemu je ključna za stabilnost cijelog sistema – ističe dr. Damir Bećirović.

Banke u BiH s ciljem ostvarivanja planiranih poslovnih rezultata i boljeg upravljanja rizicima usmjeravaju kreditne linije prema stanovništvu. Rade to iz razloga bolje disperzije rizika, manjih rezervacija i bržeg povrata novca ili finansijski potencijal jednostavno investiraju u državne obveznice i trezorske zapise, gdje se pojavljuju gotovo kao jedini kupac ovih vrijednosnih papira.

-Yuval Noah Harari kaže da je kredit ekonomska manifestacija povjerenja. Da bi privreda, a govorim o zdravom dijelu privrede, krenula u nove investicione cikluse potrebno je postojanje povjerenja u državu, pravni sistem ili jednostavno rečeno vjera u bolju budućnost. Očekivati ekspanziju kreditiranja u uslovima političke neizvjesnosti i pravne nepredvidljivosti nije realno. Pogotovo što neke ranije mjere u smislu podsticanja kreditiranja privrede nisu postigle skoro nikakav efekt – ističe naš sagovornik.

Centralna banka, ističe on, kao koordinirajuće tijelo na državnom nivou propisuju strožije uslove poslovanja i upravljanja rizicima nego što je to predviđeno Baselom I ili Baselom II.

-Tu mislim na uvođenje negativne kamatne stope na sredstva koja banke drže kod Centralne banke iznad obaveznih rezervi, smanjenje stope obaveznih rezervi nakon finansijske krize 2009. godine ili programe sufinansiranja kamata koji se sporo realiziraju, a često privreda i ne povuče sva planirana kreditna sredstva. Za početak, uz razumijevanje prethodno rečenog, moguće je od agencija zatražiti poduzimanje nekih mjera koje bi bile usmjerene na olakšavanje plasmana kredita privredi. Kao primjer navodim efikasniju upotrebe mjenice kao kolaterala i njeno izjednačavanje s hipotekom, što traži istovremeno i efikasniji pravni sistem. Ova mjera bi se mogla razmotriti jer smo svjedoci da je često zbog nesređenih zemljišnih knjiga veoma teško osigurati hipoteku kao uobičajeni kolateral, što obeshrabruje mnoge kompanije da podnesu zahtjev za kredit, pogotovo one koje su u fazi rasta, bez vlastite fizičke imovine, ali sa značajnim ljudskim kapitalom, poput kompanija iz IT sektora – zaključuje dr. Damir Bećirović.

E.S.