Kako se dijele nedaće krize u Bosni i Hercegovini

Kako se dijele nedaće krize u Bosni i Hercegovini

Politički problem čovječanstva sastoji se u tome da kombinira tri stvari: ekonomsku učinkovitost, socijalnu pravednost i slobodu pojedinca.

J.M. Keynes

Pandemija jednako prijeti svima u Bosni i Hercegovini, naravno uvažavajući demografske specifičnosti i zdravstveno stanje pojedinih dobnih grupa i pojedinaca. Međutim, ekonomska kriza ne pogađa sve jednako, ni uzduž društvenih grupa, ni uzduž ekonomskih specifičnosti ekonomije.

Niti su svi u istom položaju, niti za sve vrijede isti lijekovi

Uzduž društvene dimenzije primjenjujemo klasni pristup segmentacije društva u šest segmenata segmenata: 1) radnička klasa (plavi okovratnici), 2) srednji sloj (intelektualci, profesionalci, menadžeri, sitni poduzetnici sa dohotkom koji tendira medijani), 3) kapitalistička klasa (ortački kapitalisti bliski vladajućim nacionalnim političkim klasama – crony kapitalisti vs inovativno-poduzetnički dio kapitalističke klase), 4) politička klasa (nacionalna politička klasa sa ekonomskom moći u javnom sektoru), 5) izdržavani sloj (penzioneri, invalidi, demobilizirani borci, primatelji socijalnih naknada) i 6) prekarijat (ljudi izloženi ekstremnoj nesigurnosti, nezaposleni ili rade na crno, neprijavljeni, bez sigurne plaće, zdravstva i penzije, ne uživaju nikakvu socijalnu, niti sudsku zaštitu).

Prema ekonomskim specifičnosti ekonomije izdvaja se pet segmenata i to: 1) segment privatnog nefinancijskog poduzetništva (tzv. realni sektor, privredna društva, obrti, poljoprivredna gazdinstva), 2) segment javne korporativne ekonomije (javna poduzeća i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu), 3) segment javnih usluga (obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita, sigurnost, javna administracija), 4) segment financijskih usluga (banke, osiguranje, berze) i 5) segment neformalne ekonomije (neregistrirani biznisi, rad u domaćinstvima).

Apsorpcija efekata krize – ekonomska prisila ili politička odluka

Kriza stvara negativne efekte po segmente društva i segmente ekonomije. Mjerama vlade ili firmi ti se efekti ublažavaju, tako da vlada ili firme preuzimaju apsorpciju tih efekata. Tako su ostali društveni slojevi dijelom pošteđeni napora na apsorpciji negativnih efekata krize ( ekonomski pad, rast nezaposlenosti, pad dohotka i plaća). Tamo gdje su ljudi bili izloženi izravnim negativnim utjecajima sloma tržišta, oni su bili izloženi većem intenzitetu apsorpcije krize i obratno.

Stupanj apsorpcije procjenjujemo kvalitativno na bazi slijedećih faktora: 1) intenzitet negativnih efekata krize, 2) mjere poduzete od strane vlade na ublažavanju tih efekata i poticanju oporavka – uvođenje subvencija za plaće, odlaganje otplata kredita i poreza i podrška jeftinim kreditima i 3) mjere poduzete od strane firmi u apsorpciji efekata krize – zadržavanje radnika čak i po cijenu izostanka posla, zadržavanje plaća.

Intenzitet apsorpcije se iskazuje u četiri stupnja. Prvi stupanj su NAPUŠTENI (izostanak ikakvog angažmana vlade i firmi u apsorpciji krize – obilježeni crveno), drugi stupanj su POGOĐENI (neizravni utjecaji ili pod udarom krize, ali relativno održivim – obilježeno narandžasto), treći stupanj su PODRŽANI (dijelom podržani od strane vlade ili firmi – obilježeni žuto), četvrti stupanj su NETAKNUTI (najvećim dijelom van utjecaja krize ili mjerama vlade pošteđeni – obilježeno zeleno).

Intenziteti apsorpcije efekata krize u dimenziji ekonomije i dimenziji društvenih slojeva dati su u obliku matrice na slici 1.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar