Ko je Konstantin Malofejev i kakva je njegova uloga na Balkanu?

Konstantin Malofejev je diplomirao pravo na Moskovskom univerzitetu. Vlasnik je i osnivač investicijskog fonda “ Marshall Capital Partners”, predsjednik NVO “Društvo dvoglavog orla”, vlasnik je “Fondacije Svetog Vasila Velikog”, najveće ruske pravoslavne dobrotvorne organizacije, invenstirao je u medije kao što je Sigurna internet liga.

Finansijski pomaže mnoge ultra-desničarske pokrete širom Evrope sa akcentom na pravoslavne zemlje. Ultra-desničar, uticajan u crkvenim krugovima, produžena ruka ruske vanjske politike i vjerovatno jedan od budućih pretendenata za Putinova nasljednika, prenose danas bosanskohercegovački mediji.

Djelovanje Konstantina Malofejeva

Sudeći prema njegovim dosadašnjim tajkunsko-medijskim poduhvatima, reč je o dva pravca djelovanja:

– Zastupanje ruskih geopolitičkih interesa i podrška ultra-desničarskim političkim snagama u Evropi

– Širenje veoma konzervativnih religijskih vrijednosti koje je sam Malofejev zapadnim medijima opisao kao “pravoslavne, patriotske i imperijalističke”.

Malofejev aktivno organizira i finansira različite skupove širom Evrope sa ciljem promocije Rusije i širenja ultra-desničarskih ideja.

“Podržava nas proruska peta kolona u Evropi. To su evropski intelektualci koji žele ojačati svoj identitet”.

Riječi su to Aleksandra Dugina, čovjeka kojem tepaju i kao “Putinovom Rasputinu”. Izvor ovog citata je Bernhard Odehnal, novinar švicarskog Tages Anzeigera. On je 2014. izvjestio o tajnom okupljanju europskih fundamentalista, nacionalista i religijskih fanatika koji su se u Beču sastali da bi razgovarali o svojoj viziji Evrope.

Sastanak u Beču je, prema informacijama švicarskog dnevnog lista, okupio viđenije europske radikalne desničare, među ostalima predstavnike francuskog Nacionalnog fronta, austrijske Stranke slobode, bugarske Atake… Okupljanje je organizirao i financirao moćni ruski oligarh Konstantin Malofejev pa je usprkos podužoj listi “uglednih” gostiju, zvijezda večeri bio upravo njegov sunarodnjak Dugin, utjecajni geopolitički analitičar i strateg blisko povezan s Ujedinjenom Rusijom, strankom Vladimira Putina.

Ako je Dugin glavni ideolog Putinove Rusije, Malofejev je Duginov udarni operativac, svojevrsni ruski Soroš koji finansira radikalne desničarske ekstremiste diljem Evrope. Platforma CitizenGO je od Malofejeva tražila 100.000 eura donacije. Zauzvrat su ruskom oligarhu obećali mjesto u upravnom odboru. Slučajno ili ne, nedugo zatim je u upravni odbor platforme CitizenGO zasjeo Aleksej Komov, Malofejevljev bliski saradnik i lider ruskog ogranka Svjetskog kongresa porodice. Ujedno je zaposlen u Malofejevljevoj Humanitarnoj fondaciji sv. Vasila Velikog, najvećoj privatnoj fondaciji u Rusiji. Komov je čest gost u Srbiji, gdje ga se može susresti na manifestacijama pročetničke organizacije Dveri .

Boško Obradović i Aleksje Komov

Malofejev, naravno, tvrdi da nije donirao CitizenGO jer kako kaže ne finansira nikakve pokrete van Rusije. U pitanju je dokazana laž. Zbog financiranja proruskih separatista u Ukrajini Malofejev je na crnoj listi EU i SAD-a. U Italiji je osnovao Kulturnu zajednicu Lombardija-Rusija povezanu s profašističkom Sjevernom Ligom, koja je u međuvremenu odbacila regionalni identitet i skratila ime u Liga.

U francuski Nacionalni front na čelu s Marine Le Pen upumpao je dva milijuna eura preko kiparske off shore firme Vernonsia Holdings Ltd., kompanije-kćeri ruske Vnešekonombanke. Marine Le Pen naknadno je priznala i da je Nacionalni front posudio devet milijuna eura od Prve češko-ruske banke, financijske institucije u ruskom vlasništvu koja je, kako je otkrio britanski Times, kreditima financirala i grčku Zlatnu zoru, belgijsku stranku Flamanski interes, talijansku Sjevernu ligu, mađarski Jobbik i austrijsku Stranku slobode. Sve navedene stranke podržale su rusku aneksiju Krima.

Konstantin Malofejev i Milorad Dodik1.jpg -
Konstantin Malofejev i Milorad Dodik

Razmatrajući naprijed navedeno nameće se logičan zaključak da Konstatin Malofejev preko evropskih desničara  pokušava vršiti direktan utjecaj na politiku vlada evropskih zemalja, a po diktatu Vladimira Putina. Jedan od primjera koji to dokazuju je afera članova austrijske vlade sa, slučajno ili ne, ruskom bogatašicom gdje se na snimku jasno vidi i čuje na koji način  će  joj omogućiti investicije u Austriji ako finansijski pomogne Slobodarsku partiju da pobijedi na izborima. Radilo se o članovima austrijske Stranke slobode koja je bila koalicijski partner u vladi Sebastijana Kurza koja je doživjela pad nakon što se ta afera pojavila u medijima.

Mimo SAD-a i EU, Konstatinu Malofejevu je zabranjen ulazak u Bugarsku na period od 10 godina zbog špijunskih aktivnosti u toj zemlji. Crna Gora mu je zabranila ulazak u zemlju zbog učešća u pokušaju državnog udara 2016.godine. Bosna i Hercegovina mu je zabranila ulazak u zemlju zbog toga što je sigurnosna prijetnja po mir i stabilnost u BiH. Pored Malofejeva Bugarska je istu mjeru izrekla i direktoru Ruskog instituta za strateške studije, penzionisanom generalu i obavještajcu, Leonidu Rešetnikovu.

Nikolaj Đakonov.jpg -
Nikolaj Đakonov

Prije ove zabrane Malofejev je boravio više puta u BiH kao gost Milorada Dodika. Posebno je zanimljiva njegova posjeta 12.10.2014.godine kada se sastao sa Miloradom Dodikom u hotelu Kaldera, tačno na dan izbora u BiH. Slučajno ili ne u isto vrijeme u Banja Luci je boravila i velika grupa ruskih kozaka koji su pod plaštom kulturne saradnje imali posve nejasnu ulogu. Prema nekim analitičarima njihov zadatak je bio provođenje krimskog scenarija u BiH u slučaju da Milorad Dodik I SNSD izgubeizbore.

Lider ruskih kozaka koji su boravili u Banja Luci je Nikolaj Đakonov. Prema istraživanjima koje je proveo istraživački portal “Bellingcat”, Đakonov je bio komandant plaćeničkih proruskih snaga koje su se borile na Krimu i Donbas regiji za nezavisnost takozvane DNR od Ukrajine. Premijer vlade i Ministar odbrane samoproglašene DNR Aleksander Borodaj i Igor Girkin su bivši uposlenici u kompaniji koja je vlasništvo Konstatina Malofejeva. Ne treba ni napominjati da je plaćenike finansirao Malofejev.

Pored ostallog Malofejev je blizak saradnik Leonida Rešetnikova bivšeg direktora Ruskog instituta za strateške studije, kojeg je Putin smjenio nakon neuspjelog državnog udara u Crnoj Gori. Ogranak ovog instituta osnovan je i u Beogradu. Poznata je njegova izjava iz 2016.godine kako je vrijeme da se Rusija vrati na Balkan. Rešetnikovu je u junu 2015. godine tadašnji predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik uručio Orden Njegoša prvog reda, a isto odlikovanje je pripalo i Konstantinu Malofejevu.

Milorad Dodik i Leonid Rešetnikov.jpg -
Milorad Dodik i Leonid Rešetnikov

Tokom 2018.godine vlada RS-a je na berzi u Beču prodala obveznice u vrijednosti 168,3 miliona eura. Mnogo je bilo polemike u javnosti vezane za tu prodaju, ali se pretpostavlja da je te obveznice kupio Malofejev preko jedne brokerske kuće u Hong Kongu. Čitav posao oko prodaje obavio je Klaus Korner nekadašnji šef Dojče banke u Rusiji i blizak saradnik Malofejeva.

Konstantin Malofejev, bogati ruski oligarh, koristeći svoje bogatstvo postao je jako blizak ruskom predsjedniku Putinu i neprikosnoven u krugovima ruske pravoslavne crkve. Proklamira ultra-desničarske političke ideje i ekstremno vjerske stavove. Kao takav postao je produžena ruka ruske vanjske politike i bitan kotač u realizaciji geopolitičkih ciljeva Rusije. Pripada plejadi mlađih oligarha i kao takav nedvojbeno gaji i političke ambicije u nadolazećem vremenu. Sa posebnom pažnjom trebalo bi se pratiti njegovo djelovanje na evropskom a posebno na balkanskom političkom i geografskom prostoru.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar