Pomozimo sebi: 100 miliona maraka je deficit na uvoz vode, 80% pšenice uvezemo

Pomozimo sebi: 100 miliona maraka je deficit na uvoz vode, 80% pšenice uvezemo

Pitanje kupovine domaćih proizvoda moglo bi biti uvjetovano cijenom i kvalitetom. Ukoliko su domaći proizvodi znatno skuplji ekonomska snaga građana će ih opredijeliti za kupovinu inozemnih proizvoda.

Također, bez obzira na želju kupac će se opredijeliti za inozemni proizvod ako je domaći ispod standardne kvalitete, a naročito znatno nekvalitetniji. Ipak, stanje na tržištu pokazuje da građani i kada se ispune ovi uvjeti ne kupuju izdašno domaće proizvode. Svaki građanin je svjestan koliko domaća proizvodnja pomaže ekonomiji. I dok se divimo Nijemcima koji su odlučili ove godine svoje godišnje odmore provesti u Njemačkoj i pomoći turizmu ove zemlje mi i čitamo izvještaje o uvozu ogromnih količina onih proizvoda koje BiH proizvodi, možda kvalitetnije i pristupačnije po cijenama, piše "Preporod".

Ako za neki naš proizvod kažemo da nije kvalitetan ne znači da druge firme iz BiH ne proizvode isti artikal dobar i kvalitetan.

Pogrešno poređenje domaćeg i stranog proizvoda

„Naši ljudi često znaju reći da naši proizvodi nisu kvalitetni kao uvozni, a porede kategorije proizvoda koji nisu u istom rangu. Postoje tri klasifikacije proizvoda: classic, extra i premium. Kada uporedimo domaći i strani proizvod onda trebamo porediti istu kategoriju. Jako je važno pogledati na deklaraciji proizvoda šta se sve stavlja od aditiva i emulgatora pa ćete vidjeti šta se konzumira stranim proizvodima.

Dosta smo kao narod neupućeni u ove stvari. Moramo se više informisati i obrazovati, jer ono što konzumiramo u dobroj mjeri je presudni faktor za naše zdravlje. Ako za neki naš proizvod kažemo da nije kvalitetan ne znači da druge firme iz BiH ne proizvode isti artikal dobar i kvalitetan.

Nekad imam osjećaj da smo pravo raspoloženi za kritiku, a nikako nismo samokritični“, kazao nam je Admir Kapo, direktor Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće", koji ističe da skoro milijardu i sedam stotina miliona KM je deficit na uvoz hrane koju i sami možemo proizvoditi te pita: „zar nije žalosno što svake godine to možemo sami proizvesti, a taj novac koji šaljemo u druge zemlje ostaviti u našem društvu; zašto kupovati strano kad imamo naše; jesmo li se ikad zapitali kako su države zapada na tom ekonomskom nivou i kako su to postigle?“

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar