Veliki broj zemalja u svijetu zaokupljene su borbom protiv pandemije koronavirusa Covid-19, a posebno upečatljivu ulogu na svjetskoj sceni su ostvarile članice Sjeveroatlantskog saveza (NATO) kroz svoje humanitarne medicinske aktivnosti i međusobnu saradnju.

Pored mjera na zaštiti svog osoblja i područja gdje NATO djeluje, angažovani su svi raspoloživi kapaciteti u cilju pomoći institucijama država članica u borbi protiv pandemije koronavirusa, prenosi EpiCentar.

Zbog uspješnije evroatlantske integracije i punopravnog članstva u NATO-u, Sjeverna Makedonija je, za razliku od Bosne i Hercegovine, dobila znatno više donacija kroz medicinsku opremu koja je dodijeljena u borbi protiv pandemije koronavirusa.

Članice NATO-a poslale značajnu medicinsku pomoć S. Makedoniji

Mediji su izvještavali kako je ova država samo posljednjih mjesec dobila značajne zalihe respiratora, maski, zaštitnih odijela, kao i finansijske pomoći od strane članica NATO-a. Osim toga, zahvaljujući uspješnoj evroatlantskoj integraciji, Sjeverna Makedonija je ojačala svoje bezbjednosne kapacitete, a slično drugim novim članicama NATO-a, zabilježen je i porast investicija od strane zapadnih zamalja čime je došlo do značajnijeg ekonomskog prosperiteta.

Također, Sjeverna Makedonija je uspješno prošla kroz modernizaciju službi bezbjednosti i vojske čime su unaprijeđeni njihovi kapaciteti.

Zahvaljujući NATO-u, Sjeverna Makedonija je obezbijedila aktivnu podršku svojim zdravstvenim institucijama, a sve u koordinaciji među zemljama saveznicima.

Ministrica odbrane Sjeverne Makedonije Radmila Sekerinska zahvalila se na pomoći članica NATO-a

Ova balkanska država jedan je od svijetlih primjera intenzivne pomoći članica NATO-a. Kao nova članica, Sjeverna Makedonija je dobila pomoć od Turske, Norveške, Češke, Slovenije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih. Norveška je Sjevernoj Makedoniji donilara poljsku bolnicu i medicinsku opremu u vrijednosti od 180.000 evra, Češka vojska joj je dodijelila milion maski dok su Sjedinjene Američke Države donirale 1,1 milion dolara.

Ministrica odbrane Sjeverne Makedonije Radmila Sekerinska zahvalila se na podršci i pomoći koju su članice NATO-a poslale ovoj državi.

“Zahvalni smo što su nam prijatelji iz Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Češke, Norveške, Mađarske, Slovenije, Velike Britanije, Holandije i Bugarske uputili pomoć u ovoj velikoj krizi. Pomoć nam mnogo znači jer je stanje od opšte opasnosti za sve zemlje i stavlja na testiranje nacionalne zdravstvene sisteme širom svijeta”, kazala je ministrica Sekerinska.

Aktivnim članstvom u NATO-u, Sjeverna Makedonija se znatno distancirala od Rusije i njenog malignog uticaja, kojem je bila izložena posebno uzme li se u obzir slučaj Sobranje, kada je u makedonskom parlamentu došlo do nasilnog upada demonstranata, odnosno državnog udara koji je propao.

Mediji su izvještavali kako je iza državnog udara stajala Rusija koja je manipulirala makedonskim desničarima iz VMRO-DPMNE u cilju destabilizacije i spriječavanja reformi koje deblokiraju NATO put Makedonije.

Za razliku od Sjeverne Makedonije, Bosna i Hercegovina je od NATO članica Turske, Sjedinjenih Američkih Država, Mađarske, Hrvatske i Norveške dobila znatno manje medicinske pomoći. Pomoć bi bila značajno veća da je BiH punopravna članica Sjeveroatlantskog saveza. S druge strane, BiH bi imala priliku da koristi znanja i ekspertize koje posjeduju NATO države, kao i pristup ključnim informacijama, posebno sada po pitanju kontrole širenja pandemije koronavirusa.

U slučaju punopravnog članstva BiH u NATO-u, neki od benefita bili bi i povećanje međusobne saradnje, te pružanja znatno veće medicinske pomoći. Također, BiH bi bili dostupni i drugi mehanizmi, a neki od njih su usluge NATO agencije za podršku i nabavku, koja je pokazala ogromnu važnost u kriznim situacijama.

Pomoć za BiH nakon zahtjeva upućenog EADRCC-u

Osim toga, bržom evroatlanstkom integracijom BiH u NATO bili bi joj dostupni i ustanovljeni Proces brze zračne mobilnosti, koji ima za cilj olakšavanje nesmetanog vojnog zračnog prijevoza medicinskih potrepština i resursa koji su neophodnih širom Evrope.

Pored toga, BiH bi od strane članica NATO-a bili dostupni medicinski profesionalci, vitalna medicinska oprema, bolnički kreveti, kao i zračni prijevoz kritične medicinske opreme i medicinskog osoblja, te korištenje medicinskog, naučnog i tehnološkog znanja i resursa. Na taj način bi adekvatnije odgovorila aktuelnoj pandemiji koronavirusa.

Slijedeći put Sjeverne Makedonije, BiH bi punopravnim članstvom u NATO imala pristup aktivnoj razmjeni informacija i najboljih praksi sa zemljama zapada u cilju borbe protiv pandemije koronavirusa. Na taj način bi se poduzela zajedničke mjere i aktivnosti u cilju osnaženja otpornosti i priprema zdravstvenih kapaciteta.

Značajnijom evroatlantskom integracijom BiH, ustanovila bi se solidarnost i sa državama članicama NATO-a tokom pandemije koronavirusa, posebno kroz realizaciju brojnih aranžmana i dopremanja medicinske pomoći.

Prof. dr. Mirko Pejanović: Članstvom u NATO-u postiže se internacionalizacija

S tim u vezi, oružane snaga država članica NATO-a stavile su na raspolaganje svoje logističke, transportne, kapacitete za planiranje, snage za dezinfekciju javnih prostora, podršku u vezi prelaska granica i drugo.

Evro-atlantski centar za koordinaciju kriza (EADRCC) jedan je od glavnih mehanizama NATO-a za reagovanje u vanrednim situacijama u evro-atlantskom području, koji je eksplicite namijenjen za pomoć članicama kao i partnerima u slučaju kriza.

Putem ovog Centra, vrši se koordinacija zahtjeva, ali i ponude članica i partnera za pomoć, kako bi što bolje odgovorili na izazove kriza u što spade i trenutna pandemija koronavirusa.

Važno je naglasiti kako je i dosadašnja medicinska pomoć koju je BiH dobila nastala nakon upućenog zahtjeva EADRCC-u a na koji su odreagovale brojne članice NATO-a. Profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu dr. Mirko Pejanović, u intervjuu za jednu televiziju je istakao koji su to konkretni benefiti članstva BiH u NATO.

“Postizanjem članstva u NATO savezu BiH izlazi iz svakog okvira koji znači mogućnost da se dovodi u pitanje državnost, njena cjelovitost. Ona ulazi u jednu novu istorijsku okolnost u kojoj će kao i druge evropske države biti mirna, stabilna, prosperitetna, bez mogućnosti da se od izbora do izbora govori o tome da je to neka sklepana država i da ona ne može opstajati. To je ta internacionalizacija i ona se kao takva odvija s korakom naprijed, a dva nazad”, kazao je profesor Pejanović.

Za kraj je važno istaći kako su pojedine članice NATO-a poput Češke i Poljske zaposlile preko pola miliona uposlenika samo u sektoru automobilske industrije, trgovina i usluga. BiH bi trebala slijediti ovaj primjer, posebno uzme li se u obzir da postoje kapaciteti za razvoj autoindustrije, te kako su joj najveći trgovinski partneri upravo članice NATO-a.