Kjell. A. Nordström: Biznis nakon pandemije (Video)

Kjell. A. Nordström: Biznis nakon pandemije (Video)

Nekonvencionalan, informativan, edukativan, Kjell. A. Nordström proglašen je jednim od najutjecajnijih mislilaca novog poslovnog doba. Njegova moćna i precizna promišljanja (i predviđanja) u vezi s globalizacijskim biznis trendovima već godinama preispituju tradicionalne modele poslovanja širom svijeta ali im nude i nove, alternativne strategije za njihov opstanak. Neki bi to nazvali ‘revolucionarnim’, Kjell sa svojim kolegama, to naziva nužnim.

Zastupa ideju da živimo u jedinstvenom dobu koje je tek na početku najbrže transformacije poslova u posljednjih 200 godina. Sa svojim kolegom Jonasom Ridderstraleom u knjizi Funky Business izdane 2000. godine govori da kapital igra kako talent naredi. U svakom biznisu je stoga, ključna inovacija i nekonvencionalnost, autentičnost kompanije i individue, te je krajnji cilj, i samim tim motivacija, doprijeti do kupca na emocionalnom nivou. Ovo su Nordstrom i Ridderstrale govorili prije 20 godina, dok smo svi još koristili Nokia-u 3310, a danas je to jedna od opšte usvojenih biznis struja, prenosi Al Jazeera Balkans.

Zbog čega kancelarije gube smisao, koji stvarni broj sati dnevno odradimo na poslu, kakve navike, ne samo poslovne, nego i životne usvajamo u ovom dobu korone i da li su nam nove kolege zapravo - mašine... Na sva ova pitanja Kjell odgovara u specijalu Biznis Magazina.

U jednom od vaših bestsellera s kolegom Jonasom Ridderstrale-om Funky Business govorite o nužnosti mijenjanja tradicionalnih modela poslovanja. Sada, zbog Covida-19, imamo neki 'novi funk', rapidne promjene unutar biznisa, prvenstveno u smislu digitalizacije poslovanja - u kojoj mjeri će pandemija promjeniti naš poslovni ekosistem?

- Mislim da već danas možemo jasno vidjeti ovdje i širom svijeta, uključujući Evropu, Aziju ali i SAD, da ova pandemija poprilično ubrzava tranziciju započetu još prije nekoliko godina, a riječ je o digitalizaciji u brojnim industrijama. Možemo vidjeti i na koji način sada pandemija ubrzava ovaj proces, te da se stvari sada odvijaju iznenađujućom brzinom i na iznenađujući način.

Kako će ta situacija utjecati na odnos između radnika i poslodavaca, u smislu broja radnih sati, posao je već djelomično izmješten u domove, ljudi rade online kao nikada do sada.. Koje industrije mogu prilagoditi svoje poslovanje ovakvom sistemu, a koje nipošto ne?

- Imamo određen broj poslova koji se ne mogu raditi na digitalan način, to je sport, zdravstvena njega... gdje je ljudska interakcija u samoj ideji njihovog poslovanja i tu ovaj pristup neće biti efektivan. Što se tiče drugih industrija, recimo administracija, banke, finansije, osiguravajuća društva gdje vidimo mnogo kancelarijskih poslova, tu već danas možemo vidjeti kako pandemija i činjenica da ljudi rade od kuće, pokazuje još transparentnije - šta ljudi zapravo rade tokom dana i koliko dugo to zapravo rade. Kada počnete raditi od svoje kuće na digitalni način, sve to počinje biti očigledno.

Funky Business govori da se moć pomjerila s prodavača na kupca i da je kupac sve inteligentniji, te da je novi trend e-biznis odnosno, emocionalno poslovanje. Bacimo odjela, kravate, aktovke i doprijmo do ljudi. Da li je ovaj trend još više sada potreban nakon covida ili će ljudi iz straha pribjegavati rigidnijim pristupima? Hoće li ovo promjeniti naše navike, ne samo poslovanja nego i života?

- Mislim da je to upravo ono što možemo očekivati. Mi svi imamo navike, prosto kao ljudska bića razvijamo određene navike, takvi smo stvoreni. Uskoro ćemo naći tako tu svoju omiljenu prodavnicu ili omiljenu osobu unutar omiljene prodavnice i kupićemo naše omiljene proizvode kao što smo to radili i do sada. Dakle, obavljaćemo kupovinu putem interneta, nećemo ići direktno u prodavnicu i sve će to promjeniti naše navike, a u mnogim slučajevima ih i zauvijek promjeniti. Mislim da je to jako  zanimljiva stvar.

Kada kažem promjeniti naše navike, mislim na sve nas, kao na ljudska bića. Zato što na ovu krizu ne utječe finansijski instrument ili kriza u američkoj bankarskoj industriji. Ovo je pandemija koja pogađa sve nas i koja iz temelja, mijenja uslove života za gotovo svakog čovjeka na ovoj planeti.

Potpuno je izvjesno da je pandemija uvela svijet u ozbiljnu ekonomsku krizu. Možete li je uporediti s prethodnom finansijskom krizom iz 2008-e?

- Ne, mislim da to ne možemo raditi jer je ta kriza imala svoj epicentar u samom središtu kapitalističke ekonomije na planeti tj. SAD-u. Riječ je o bankarskoj industriji, o finansijskoj industriji, dakle te industrije su razvile razne alate i eksperimente koje nisu donijele očekivane rezultate i kao posljedicu toga došla je kriza 2008-e. Ona je dakle, došla iznutra, iz tog sistema. Međutim, ova kriza dolazi izvana, ne iz sistema. To je jedan eksterni šok za tržište, prema tome, tehnički govoreći potpuno se razlikuju i efekti th kriza se razlikuju.

Šta savjetujete da uradimo sada - kako bismo što bolje odgovorili na pandemiju? Kao građani, kao poslovni ljudi, kao politički lideri..

- Jednostavno je.. donekle. Današnji odgovor, najpristojniji i najmoćniji odgovor, bio bi da se premosti ova kriza. Vlada mora da osmisli na koji način da je premosti, da podrži kompanije kako bi mogle da prežive i izađu iz krize, jer ništa nije bilo loše s kompanijama, ništa im nije nedostajalo kada je počela pandemija. Međutim, sada smo u trenutku kada moramo da premostimo dva, tri, četiri… osam mjeseci i tek nakon toga dopustimo kompanijama da ponovo ‘uzlete’. Znači, potrebno je, koliko je to moguće, stvoriti situaciju kao da pandemije nikad nije ni bilo.

Koji biznisi će biti uspješni u ‘covid’ i ‘post-covid’ periodu? I koja je uloga onda vještačke inteligencije i novih tehnologija u tome?

- Ono što do sada možemo da vidimo, sve što je vezano za turizam, putovanja i slično, je povezano s borbom za preživljavanje. Te industrije imaju još jednu osobinu, koja je više finansijska odnosno, ekonomska a to je da se ti poslovni subjekti temelje na prilivu novca i prilivu klijenata. U trenutku kada taj priliv stane, tada posao prestaje i to u samo nekoliko dana. Dakle, to je vrlo opasan, rizičan model poslovanja. A ova kriza, odnosno pandemija, pokazuje nam da zapravo mnoge industrije i mnogo preduzeća imaju i previše takvih finansijskih rizika.

Uloga tehnologije je ista, vještačke inteligencije, algoritama, opšteg razvoja digitalizacije... Razmišljajte o tome kao kad biste razmišljali o pilotskoj kabini. Tu ima jedan ili dva pilota i mnogo mašina koje upravljaju zajedno s tim jednim ili dva čovjeka. Znači, radimo rame uz rame s tehnologijom. To je ono za šta se možemo pripremiti u raznim poslovima. Imaćemo ljudska bića ali će biti i mašine koje će raditi s ljudskim bićima. Dakle, ljekar koji pomaže (op.a. putem njih) drugom ljekaru, advokat koji provjerava ono što drugi advokat radi ili analizira određene dokumente..

Vi ste svojim djelom Funky Business svjetsku ekonomiju uveli u 21. vijek. Od tada se mnogo toga promijenilo. Da li ste očekivali takvu vrstu promjena na globalnoj svjetskoj sceni?

- Kad pogledam danas tu knjigu i sagledam naša tadašnja istraživanja, prošlo je gotovo 20 godina i mogu tačno vidjeti jedan obrazac koji i dalje vrijedi, a koji smo ja i moj kolega Jonas Ridderstrale tada poprilično podcijenili - značaj tih sila tehnologije, globalizacije i svih drugih koje već možemo vidjeti i koje smo vidjeli i prije 20 godina. Dakle,  značajno smo podcijenili njihov učinak.

U poslu kažete, pravo vođstvo/leadership na kraju ima talenat, a ne znanje. Možete li nam pojasniti razliku između ovog dvoga i zbog čega 'kapital igra kako talenat kaže'?

- ‘Talenat čini da kapital igra’ je dio veće ideje, jer bilo šta, osim talenta, vi možete kupiti na tržištu. Software - možete kupiti, određene komponente - možete kupiti, možete kupiti hardware, ali talent baš i ne možete. Možete ga unajmiti, zaposliti osobu s talentom, možete raditi zajedno s talentovanom  osobom, no na kraju dana, talenat je ono zbog čega su kompanije drugačije jedna od druge.Ranije ste rekli kako u Švedskoj vlast uživa visok nivo povjerenja kod svojih građana. Zbog toga nema zakona koji propisuje mjere, nego samo upućuje 'stručne molbe', preporuke koje građani onda poštuju. U drugim zemljama nema tog, kako u biznisu nazivamo, 'contract of trust' ili ugovora zasnovanog (isključivo) na povjerenju. Koliko je to povjerenje bitno u političkom i u ekonomskom smislu, kako se ono uspostavlja?

- Teško je to reći. Ugovor između stanovništva jedne zemje i njene vlade, postavlja okvir za alate i procedure koje možete upotrijebiti tokome epidemije. Ovdje smo mi, u Švedskoj, pribjegli preporukama, a ne strogim promjenama unutar zakona. Manje je brutalno. Nas pristup je dakle bio prilično blag, ali je ovo sve u skladu sa dugom švedskom i u nekom omjeru, nordijskom tradicijom. Ako pogledate druge zemlje, SAD, Francusku, Britaniju… gdje su mjere mnogo strožije, te mjere se takođe uklapaju u dugu tradiciju tih zemalja, koje su korištene tokom ratnog perioda, tokom različitih kriza. Dakle, mi smo različiti i moramo to uzeti u obzir kada radimo ovu procjenu, jer ne postoji neki model mjera koji odgovara svima.

Da li je povjerenje, kredibilitet ključno u vremenima koje dolaze, poslovno i politički?

- Povjerenje je centralni faktor za funkcionisanje ekonomije. Danas imamo mnoga istraživanja o samoj ulozi povjerenja u kvalitetnim ekonomijama,  koje dobro funkcionišu i takodje u funkcionalnim kompanijama. Povjerenje vam je kao bilo koji prirodni resurs. To je kao materijal koji vam može pomoći da izgradite ekonomski sistem ili da izgradite neku kompaniju. U okruženjima gdje je nivo povjerenja nizak, veoma je teško da sklopite posao s nekim, da uspostavite dugoročnu saradnju. Tvrdim da je povjerenje trenutno planetarno najmoćniji faktor koji leži iza ekonomskog uspjeha.

Okruženje s visokim nivoom povjerenja, rezultiraće dobrim, organizovanim i efikasnim kompanijama. I suprotno, u okruženjima gdje vlada nizak nivo povjerenja, tim kompanijama je teško da uspiju, da se održe.

No, mnoge multinacionalne kompanije i globalni igrači, ne mogu nam baš poslužiti kao primjer u tom smislu. Hoće li ih tržište natjerati da to promjene? Biti funky je kako kažete, i biti autentičan - da svaka kompanija/individua uvijek bude ona prva i jedina istinska verzija sebe. 

- Da, dugoročno gledano, tržište će nas apsolutno odvesti u tom pravcu. No, stvari se obično dešavaju nešto sporije onako kako mi očekujemo. Na početku, mi obično precjenjujemo brzinu kojom će se stvari mjenjati, očekujemo promjene u sedmici, dvije, četiri sedmice… Neće tako brzo, ali se hoće promjeniti.

Švedjani imaju određene nordijske ideje, gdje se dosta držimo sigurnosti, naše okruženje je okruženje visokog nivoa povjerenja, što znači da je nama teško da radimo pod uslovima u kom nema tog povjerenja ili ima nedovoljnog nivoa povjerenja. Mi tako možemo raditi dobar posao samo u područjima u kojima zaista vjerujemo u to što radimo. Slični ovome su Francuzi, oni vjeruju u kvalitet, u određen stav i odnos prema određenim proizvodima kao što je vino, sir itd. Druge države ne mogu u toj mjeri i to je razlog.

I za kraj, šta bi kompanijama sada trebalo dati prednost na tržištu, šta je nužno odmah učiniti, tokom Covida, kako poslije ne bi izgubile svoje mjesto na tržištu?

- Ono što na engleskom zovemo ‘’show face’’ - pokažite svoje lice. Pokažite da ste tu, pokušajte koliko god je moguće, da privučete ljude. Snizite troškove, ali pokažite svoje lice i budite tu za svoje klijente, putem web seminara, možete slati mailove svako malo, pokazati ljudima da ste još uvijek tu za njih i da ćete se uskoro opet sastati.

(Video intervju pogledajte u Business Magazinu voditelja i urednika Jakova Avrama)

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar