Doktor Nakaš: Naša zaštitna oprema je bijeli mantil

Doktor Nakaš: Naša zaštitna oprema je bijeli mantil

Koncept zdravstvenog sistema ne može se zasnivati na telefonskim razgovorima u situaciji kad pacijenti sve više traže pomoć, a radnici u zdravstvenom sistemu moraju pokazati empatiju prema oboljelima koji traže njihovu uslugu, ističe ljekar i infektolog Bakir Nakaš.

Nekadašnji dugogodišnji načelnik zaraznog odjeljenja u Općoj bolnici u Sarajevu, na čijem je čelu također bio 22 godine, odazvao se na poziv današnjeg direktora Zlatka Kravića, koji je tražio pomoć penzionisanih ljekara u borbi protiv korona virusa, prenosi Al Jazeera Balkans.

"Smatrao sam da je moja dužnost i obaveza da pomognem u ovom momentu i da, kada je zdravstvo u potrebi, ponudim svoje iskustvo i znanje", kaže dr. Nakaš, koji, osim u javnom zdravstvu, ima iskustvo i u upravljanju privatnim zdravstvenim ustanovama.

Smatra da se utvrđeni protokol u Kantonu Sarajevo o tome kako postupati u slučaju građana koji sumnjaju na korona virus ili koji trebaju pomoć mora mijenjati, jer je nedopustivo da se niko javlja na telefon, da se daju pogrešne informacije ili da pacijenti ne budu upućeni na pravo mjesto gdje trebaju biti liječeni, što je dovelo do tragičnih smrtnih slučajeva. 

O tome, te postoji li nedostatak zaštitne opreme, ali i hrabrost i spremnost kod zdravstvenih radnika razgovarali smo s Nakašem, koji je bio aktivan i tokom opsade Sarajeva.

Kao stručnjak koji ima i iskustvo u upravljanju zdravstvenim institucijama, i privatnim i javnim, mislite li da je 'algoritam' postupanja u slučaju korona virusa, o kojem učestalo čujemo posljednjih dana, dobar? Kako se može dogoditi da građani traže medicinsku pomoć i ne dobiju je?

– Definitivno ono o čemu treba da se razmišlja jeste to da, kada donesete neki protokol ili algoritam, morate da pratite kakva je njegova efikasnost i kako on djeluje u stvarnosti. Mnogo protokola ima fantastično uporište na savremenim principima medicinske nauke, međutim, kada ih stavite u primjenu, uočite niz nedostataka.

U ovom konkretnom slučaju algoritam, koji je možda na početku imao jednu svoju kvalitetu, a to je da se na određeni način izbjegne šira komunikacija pacijenata, gdje bi i oni mogli biti potencijalno zaraženi, pokazao je u provođenju nedostatke, a oni se manifestuju u tome da se niko ne javlja na telefon, da, ako se neko javi na telefon, daju se pogrešne informacije, da pacijenti ne budu upućeni na pravo mjesto gdje trebaju da budu liječeni. 

Trebalo je cijelo vrijeme to pratiti i u hodu rješavati određene nedostatke. Sada taj algoritam treba u potpunosti zamijeniti novim, koji će imati one vrijednosti koje se traže od zdravstvenog sistema, a to je da pacijent bude siguran da će dobiti zdravstvenu zaštitu koja mu pripada.

Mislite li onda da se pokazalo da je zdravstveni sistem zakazao, kao što se spominje u javnosti, ili je odgovornost na pojedinačnoj instituciji? I kojoj, u tom slučaju?

– Ne bih mogao reći da je cjelokupan zdravstveni sistem zakazao. Zdravstveni sistem stoji, on ima svoje određene uloge i zadatke i vidite da se život odvija i da postoje druge bolesti, da smo na određeni način mi u funkciji.

Zakazali su pojedini nivoi zdravstvenog sistema i pojedini dijelovi koji su trebali da implementiraju određene protokole, koje, nažalost, nisu implementirali na način na koji se to od njih očekivalo. To je rezultiralo nezadovoljstvom pacijenata, a samim tim i mogućim slučajevima nepovoljnog završetka bolesti, kao što je nekoliko smrtnih slučajeva, koji su sada tema tužilaštva. Tužilaštvo razmatra je li tu bilo propusta koji su u vezi sa ljudskim faktorom. Ovdje sada dolazimo do ljudskog faktora, koliko su ljudi spremni da stoje iza toga da ono što im je naloženo to primjenjuju na način kako je zamišljeno.

Kada spominjete ljudski faktor, kako komentirate ispovijesti porodica oboljelih da zdravstveni radnici nisu htjeli doći jer nemaju dovoljno zaštitne opreme?

– To je porazno. To je porazno iz jednog prostog razloga jer mi u krajnjoj liniji imamo zaštitnu opremu, naša zaštitna oprema je bijeli mantil. Naša zaštitna oprema je maska, naša zaštitna oprema su rukavice. Ja sumnjam da ti ljudi nisu imali tu zaštitu.

Vjerujem da nisu imali specijalno zaštitno odijelo, međutim, vi sigurno nećete naći takvu situaciju u kojoj će ekipe biti opremljene specijalnom zaštitnom opremom kao što je to u filmu Variola vera, koji je sniman povodom te epidemije koja je tada bila. Mi se moramo prilagoditi stanju u kojem jesmo i moramo raditi sa sredstvima koja imamo, ne možemo na određeni način izbjegavati odgovornost i svoj zadatak na koji smo postavljeni iz razloga da nemamo tu opremu.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar