Poljoprivreda u vrijeme korone: Sistemsko zapuštanje dolazi na naplatu

Poljoprivreda u vrijeme korone: Sistemsko zapuštanje dolazi na naplatu

Piše: Senadin Voloder

Svjetska pandemija korona virusa je sa sobom donijela velike promjene u trgovini, industriji, poljoprivredi i transportu.

Sa jedne strane, potrošači panično kupuju pojedine proizvode, transport je otežan i cijena mu je povećana, a s druge strane, primarni poljoprivredni proizvođači su pred višestrukim izazovima kako da odgovore povećanoj potražnji kada im je otežan prisutup sadnom materijalu, zaštitnim sredstvima i transportu.

U Bosni i Hercegovini poljoprivreda je izuzetno zapostavljena privredna grana, a u vanrednim uslovima kao što su poplave iz 2014. godine ili pandemija korona virusa pokazuju se sve slabosti sistema.

Donja Hercegovina je mediteranska regija u kojoj se poljoprivredna proizvodnja odvija cijelu godinu. Hecegovački poljoprivrednici proizvode rano povrće i voće za domaće tržište, a izvoze i u susjedne države te u Rusiju.

Maćehinski odnos prema proizvodnji

O tome koji su negativni, a koji pozitivni uticaji pandemije korona virusa razgovarali smo sa dr. Ahmedom Džuburom. On obnaša funkciju predsjednika Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo predstavničkog doma Parlamenta bh. entiteta Federacija BiH i profesor je na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Na pitanje koji su negativni uticaji na poljoprivredu Hercegovine s obzirom na to da se radi o mediteranskoj regiji gdje se gaje razne sorte povrća, dr. Džubur ističe da se negativni efekti kreću od gubitka izvoznih tržišta do otežanog pristupa sjemenima, zaštitnim materijalima i rezervnim dijelovima za mašine.

„Ne samo ranog povrća, već i voćnih kultura. Trešnje, breskve, nektarine, kajsije, jagode i drugo voće najranije prispijevaju u submediteranskoj Hercegovini. Negativni efekti pandemije na poljoprivredu Hercegovine se ogledaju u gubitku tržišta za one poljoprivredne kulture i firme koje već dugo imaju poslovne aranžmane sa inostranstvom. Takva je naprimjer proizvodnja i izvoz ranog (mladog) krompira u Norvešku. Brojni su slični primjeri“, kaže dr. Džubur.

Olakšavajuća okolnost je da su se pojedini uvoznici i prodavači ranije opskrbili većim količinama artikala što će olakšati posljedice pandemije ako ne potraje.

Nedostatak inostranih preparata

„U ovom periodu se vrše zaštitna tretiranja (prskanja) brojnih poljoprivrednih kultura za što su desetljećima korišteni inostrani preparati budući da je produkcija zaštitnih sredstava u BiH simbolična. Mineralna i organska gnojiva, te stimulatori i inhibitori rasta i razvoja biljaka se takođe, u najvećoj mjeri, dobavljaju iz inostranstva. Brojne poljoprivredne apoteke i tržni centri su, na sreću, prije izbijanja pandemije korona virusa nabavile značajan dio ovih produkata te će se stvarni efekti ove prirodne pošasti eksponirati naknadno, ukoliko pandemija potraje“, kaže Džubur i dodaje da „bosanskohercegovačka privreda nije razvila vlastite pogone“.

Kompletan tekst pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar