Globalizacija u vremenu virusa Covid-19

Globalizacija u vremenu virusa Covid-19
Tokom decembra 2019.godine nova bolest počela je privlačiti pažnju medija i javnosti  širom svijeta. Znanstvenici su ubrzo otkrili, da je uzrok ove bolesti virus Corona, koji se prvi put pojavio u kineskom gradu Wuhan i za kojeg trenutno nema odgovarajućeg medicinskog odgovora. Od tada se paralelno povećavaju javni strahovi potpomognuti masovnim medijskim izvještavanjem o širenju virusa u druge dijelove svijeta. Virus je 11.februara 2020.godine dobio i znanstveni naziv Covid-19.

Virus Covid-19 pretvorio se u veliku katastrofu za svijet, građane i globalnu ekonomiju svugdje po svijetu. U slučaju Kine, kašnjenja sa najavom virusa, uslijed uvjeravanja kineskih zvaničnika, da mogu obuzdati širenje virusa, dovelo je do izbijanja i širenja virusa izvan Kine i tako je od epidemije u Kini nastala svjetska pandemija, objavio je IFIMES.

Kineska vlada nije reagirala pravovremeno sve od izbijanja zaraze virusa u decembru 2019.godine. Vlada je ignorirala pozive brojnih ljekara u Wuhanu, zbog širenja virusa u tom gradu. Tek je 20. januara 2020.godine kineska vlada priznala - više od mjesec dana nakon prvobitnog širenja - ozbiljnost epidemije i proglasila je vanredno stanje u zemlji. Ovo odgađanje kineskih vlasti odrazilo se na širenje epidemije po cijelom svijetu i postavlja se pitanje o efikasnosti kriznog upravljanja unutar Kine na početku otkrivanja zaraze te se dovodi u pitanje transparentnost, protok informacija i brzina upravljanja države u vanrednim situacijama. 
Vlade generalno nespremne dočekale Covid-19

Covid-19 je nesumnjivo pokazao, da ni nacionalne vlade ni međunarodne organizacije nisu bile spremne za neposredan i efikasan odgovor u suočavanju sa smrtonosnom globalnom pandemijom. Sa izuzetkom nekoliko zemalja, poput Singapura, mnoge vlade nisu uspjele da obuzdaju širenje virusa, a Iran i Italija predstavljaju najslabije primjere.

Pored presporih reakcija na epidemiju nekih evropskih država poput Italije, kritizirana je i reakcija međunarodnih organizacija poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i drugih međunarodnih organizacija kao i Evropske unije (EU).

Kritičari optužuju WHO, da je oklijevala sa proglašenjem epidemije i da nije uspjela uvjeriti kinesku vladu, da bude transparentnija i kooperativnija, kako bi olakšala sveobuhvatno ispitivanje situacije u prvim danima epidemije. Postoje dokazi, da Kina nije bila transparentna tokom kritične faza izbijanja epidemije, ali u isto vrijeme Svjetska zdravstvena organizacija odlučila je izraziti priznanje efikasnom i brzom odgovoru zvaničnog Pekinga, što ne odgovara istini.

Bez obzira na zdravstveni aspekt, koji predstavlja virus Corona, to postavlja globalnu ekonomiju i globalizaciju pred test i izazov, koji prijeti akutnom globalnom ekonomskom krizom, a prvi pravi pokazatelj ove krize je ubrzan pad svjetskih cijena nafte, čime je cijena barela nafte pala ispod 30 dolara/barel. Sve svjetske berze su zabilježile veliki pad.

Do kraja februara 2020.godine političari i investitori vjerovali su, da će virus Corona imati ograničen utjecaj na globalnu ekonomiju, a njegove negativne posljedice mogle bi biti ograničene uglavnom na kinesku ekonomiju.

No, sa širenjem virusa u više od 160 zemalja svijeta i smrću više od 6000 ljudi, pogled poslovne zajednice i finansijskog tržišta prema virusu počeo se naglo mijenjati, posebno nakon što ga je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala kao „ozbiljnu pandemiju“.

Još nije poznato kakve će dugoročne posljedice imati izbijanje pandemije na globalnu ekonomiju, ali sigurno je, da i dalje otežava trgovinske veze i nesmetan protok robe i usluga između zemalja svijeta. Te veze su građene decenijama zahvaljujući procesu globalizacije.

Najveću štetu od ove krize imati će Bliski istok, posebno zaljevske države, koje su ovisne o izvozu nafte, čak više od 90% prihoda njihovih budžeta zavisan je od izvoza nafte. Ova kriza se širi na sve zemlje svijeta, koje su zavisne od slobodne trgovine, posebno zemlje EU. Zatvaranje granica je najveći udarac globalizaciji, kao  npr. automobilski sektor, koji bez obzira na porijeklo proizvođača i njegove marke, proizvodi automobile od dijelova, koji dolaze iz više zemalja svijeta, isto tako i proizvodnja mobilnog telefona, njegove razne komponente također proizvode se u različitim  dijelovima svijeta. 
Globalna zavisnost od Kine i poraz  evropske solidarnosti 

Prije početka devedesetih godina dvadesetog stoljeća i prije pada Berlinskog zida, bilo je moguće i na lakše načine obuzdati epidemije poput Corone virusa na području ekonomije i globalizacije. Tada su industrije evropskih zemalja bile manje-više zavisne od proizvodnog lanca unutar tih zemalja. Liberalizacija trgovine i pojava Kine kao glavne zemlje na polju jeftine radne snage i proizvodnje potaknula je velike industrijske kompanije, da se oslone na Kinu u proizvodnji većine proizvodnih elemenata i potrebnih rezervnih dijelova, a kao rezultat toga nastala je velika zavisnost od kineske ekonomije. Tako sada kineska ekonomija čini 17% svjetskog bruto društvenog proizvoda (BDP), obim trgovinske razmjene sa Kinom čini 35% ukupnog obima međunarodne trgovine, a 80% globalne farmaceutske industrije zavisi od Kine i njene proizvodnje.

Politika otvorenih granica, kao produkt globalizacije je zaustavljena. Zračni, pomorski i putnički saobraćaj je skoro obustavljen. Otežan je teretni promet uslijed zatvaranja granica, zbog zaštite od širenja ove epidemije, a samim time i opseg trgovinske razmjene, uzrokujući manjak roba i usluga te povećanje cijena. Ako se epidemija i dalje bude širila takvom brzinom, to će dovesti do oštre politike štednje stanovništva i izazivanja ozbiljne političke nestabilnosti  i nove ekonomske krize.

Pandemija je pokazala, da pojam „svijet je malo selo“ više nije metafora za lakoću i brzu komunikaciju. U ovome stoljeću svijet je postao velika mreža interaktivnih jedinica, tj. kompanija i država. Te su jedinice pravno nezavisne jedna o druge, ali su povezane na ekonomskom nivou, a to uvjetuje saradnju i komunikaciju sa drugim jedinicama.

Možda je prirodno, da nacionalne vlade daju prednost svojim građanima u tako izuzetnim vremenima, ali nije normalno vidjeti kako su neke zemlje Evropske unije okrenule leđa jedna drugoj, zatvarajući svoje granice i prekinuvši gotovo sve međusobne interakcije u smislu slanja pomoći zaraženim državama-članicama. Kina je poslala medicinske stručnjake i materijale u Italiju i Španiju, da pomognu ove dvije zemlje, koje su najviše pogođene virusom Covid-19. Evropska solidarnost pala je na tom ispitu.

Zbog rastućeg protekcionizma i populizma, vjerojatno će epidemija nanijeti najveću štetu globalizacijskim tokovima u svijetu. Svijet gubi sposobnost reagiranja na globalne ekonomske, društvene, ekološke i medicinske izazove. Već neko vrijeme ugrožene su četiri slobode, koje su temelj EU: slobodan protok ljudi, robe, usluga i kapitala. EU je pala na ispitu već na migrantskoj krizi i zatvaranjem granica nacionalnih država. 

Pandemija prouzrokovana virusom Covid-19 prouzrokovat će, da će kompanije i industrije preispitati svoje lance snabdijevanja i izračunati faktor rizika, te troškove proizvodnje osnovnih komponenti i materijala. Prilikom krize cunamija, koji je pogodio Japan krajem 2004.godine i kasnija kriza istjecanja radioaktivnog materijala u reaktorima u Fukushimi na sjeveru Japana 2011.godine natjerala su neke američke i evropske kompanije, da preispitaju svoje lance opskrbe elektroničkim čipovima i softverske procesore, od kojih su većina proizvedeni u regiji Fukushima i u blizini područja propuštanja radijacije. Mnoge od tih kompanija neke svoje tvornice su preselile na Tajvan.

Vrijeme će pokazati, da li će virus Covid-19 imati sličan utjecaj na svijet, kao što su imali napadi 11.septembra 2001.godine i posljedično američka vojna intervencija u Afganistanu i Iraku, koja je promijenila dotadašnje međunarodne odnose. Pod strahom od terorizma prvi put su započeti precizni sigurnosni pregledi i provjere na aerodromima i graničnim prijelazima širom svijeta. Virus će utjecati na odnose među ljudima i narodima i otvorit će oči našoj slabosti odnosno ranjivosti na epidemije i prirodne nesreće. Pokrenuti će dijalog u svijetu između onih koji pozivaju na međunarodnu saradnju i onih koji žele izolaciju i protekcionizam.
Kompletnu analizu pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar