Bugajski: Bojim se najgoreg mogućeg scenarija za BiH...

Bugajski: Bojim se najgoreg mogućeg scenarija za BiH...

Janusz Bugajski, analitičar i viši saradnik Centra za analize evropskih politika, nedavno je objavio dvije analize koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu (BiH), što je bio i povod za intervju za Glas Amerike.

Janusz Bugajski je u prvom tekstu komentarisao izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macronea da je BiH tempirana bomba, NATO i evropske integracije, kao i uticaje Srbije i Hrvatske na dešavanja u BiH, prevashodno preko Rusije. U drugom tekstu, Bugajski se fokusirao na strategije i alate koje Rusija koristi na Zapadnom Balkanu.

U vašem tekstu tvrdite da BiH nije tempirana bomba i prijetnja Evropi zbog povratka boraca ISIL-a, kako je to rekao francuski predsjednik Macron, te da to nije najveći problem kada je riječ o BiH. Šta jeste najveći problem?

Mislim da je Macronova izjava pogrešno shvaćena, a možda i interpretirana. Nadam se da nije mislio da je to tempirana bomba zbog neke vrste vjerskog radikalizma, što jednostavno nije tačno za bilo koga ko poznaju Bosnu. Problem Bosne je činjenica - a to sam i naglasio u tekstu - što dva glavna susjeda, Srbija i Hrvatska, ne prihvataju nepromjenjivost bosanske državnosti. Ne prihvataju cjelovitost Bosne. I oni nastavljaju kampanju za svoje etničke grupe, i na srpskoj i na hrvatskoj strani. Mislim da je to najveća prepreka budućnosti Bosne, kao i činjenica da na centralnom nivou ne postoji vlada koja radi, funkcionalna vlada, koja bi mogla progurati važnu legislativu, a potom se i kvalifikovati za članstvo u Evropskoj uniji (EU). To su tempirane bombe u smislu da bi mogle dovesti do javnih nereda, da bi mogle dovesti do političkih sporova, koji bi čak mogli rezultirati i nasilnim sukobima u Bosni. Toga se bojim kao najgoreg mogućeg scenarija.

A kako se ta vrsta pritisaka susjeda manifestuje na BiH?

U podršci koju Republika Srpska dobija iz Beograda. U vezama koje su uspostavljene između Banjaluke i Beograda, a ne Banjaluke i Sarajeva. U podršci koju hrvatska vlada sve više daje potencijalnom trećem entitetu. Vidjećemo sada nakon predsjedničkih izbora. Ali prethodna predsjednica je veoma podržavala neku vrstu zasebne administracije za Hrvate u BiH. Dakle, ovakvi faktori, kao i ekonomske veze, lične veze, interpretacije i reinterpretacije istorije, koje imaju tendenciju da umanjuju doprinos Bošnjaka državi Bosni i istoriji regije. Mislim da je sve ovo namijenjeno smanjenju održivosti i opstanka BiH.

Postoji još jedan aspekt, Ruski uticaj, preko Srbije, ali i preko Hrvatske, pa ako biste to mogli malo obrazložiti?

Apsolutno. Znamo puno o kontaktima koje Banjaluka ima sa Moskvom, bilo kroz vladine kanale, bilo kroz oligarhe, crkvu, neke vojne obavještajne ili druge organizacije. Sve više je jasno da hrvatski entitet, ili hrvatski entitet kojem se teži, posebno vodstvo HDZ-a u BiH, također ima te veze i podršku Moskve. Ekonomske veze između Rusije i Zagreba se također razvijaju u Hrvatskoj, posebno energetske veze, ali i u poljoprivredi i drugim sferama. Rusija ne želi da Zagreb zauzme nezavisni energetski kurs preko LNG terminala na Krku, kroz distribuciju energetskih resursa koji zaobilaze rusku kontrolu. Tako da namamljuju Hrvatsku u veze s ruskim oligarsima, s ruskim biznisom. A to, naravno, utiče i na cijelo pitanje separatistizma. Rusija podržava separatizam u bilo kojoj državi koja nije pod njenim okriljem.

Kompletan intervju pročitajte i pogledajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar