Smajić: Hrvatska se ponaša kao majka svih Hrvata, to je dvoličnost

Smajić: Hrvatska se ponaša kao majka svih Hrvata, to je dvoličnost

Piše: Haris Ljevo

Hrvati u BiH i hrvatski državni organi u Zagrebu morali bi konačno sami sa sobom rasčistiti da li su Hrvati u BiH državotvoran narod u svojoj državi BiH, ili su hrvatska dijaspora.

Rekao je ovo za Vijesti.ba Zekerijah Smajić, ekspert za evropske politike i proces proširenja EU govoreći o očekivanjima od hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU. Smajić kaže da rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU ne treba podcjenjivati, kako to u zadnje vrijeme orkestrirano pokušavaju provladini mediji u Srbiji, niti ga treba glorificirati kako to u zadnjih dva-tri mjeseca rade provladini mediji u Hrvatskoj, prenose Vijesti.ba.

Hrvatska kao kormilar EU

„Radi se, ipak, samo o 180 dana uobičajenog života Evropske unije u kojem je Vijeće, bez obzira bilo ono u formatu ministara ekonomije, finansija, unutarnjih poslova, poljoprivrede i slično, veoma važna zajednička institucija s izvršnim i koordinatorskim nadležnostima. Osim Vijeća EU, o svim ključnim temama i problemima paralelno, u supremaciji, u međusobnoj koordinaciji ili konsultativno brinu i Evropsko vijeće kao najviši organ Unije, Evropski parlament, Komisija EU, Komitet stalnih predstavnika zemalja članica (Coreper) i na desetine direkcija, agencija, komisija, potkomisija i drugih radnih tijela“, kaže Smajić.

Osim toga, dodaje on, politički najvažnijim Vijećem EU na nivou ministara vanjskih i evropskih poslova, po službenoj dužnosti predsjedava visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sugurnost.

„Ovo su nekome, možda, poprilično dosadni detalji, ali su važni za razumijevanje uloge predsjedavajućeg EU koji nikome ne može nametati zaključke, ali je koordinator većine polugodišnjih aktivnosti EU, mora biti maksimalno neutralan i nepristrasan u toj koordinaciji maksimalno poštujući princip kompromisa i balansa interesa između svih država članica EU. To nije nimalo jednostavna uloga“, mišljenja je naš sagovornik.

Smajić dodaje da bi se ilustrativno moglo reći da će Hrvatska od 1. januara do 1. jula ove godine biti „kormilar“ zajedničkog evropskog projekta pred kojim su brojni unutarevropski i globalni izazovi, od aktuelne eskalacije krize u Perzijskom zaljevu, sve dublje podjele između sjevernoatlantskih zemalja na jednoj i Rusije, Kine i Turske na drugoj strani, okončanja Brexita pa do početak realizacije klimatskog paketa s ciljem da EU do 2050. postane prvi kontinent bez vještačkog zagađivanja Planete.

Smajić očekuje da će Hrvatska, iako je najmlađa članica EU, svoju koordinativnu ulogu odigrati iznadprosječno.

„Prvi razlog za to vidim u izuzetnoj motivaciji jer je Hrvatska, kao malo koja zemlja u svijetu, izuzetno spretna u svojevrsnoj „domoljubizaciji“ svakog svog međunarodnog nastupa – bilo to u sportu, turizmu, kulturi ili u politici. Drugi razlog je u izvanrednoj pripremljenosti. U konkretnom slučaju vlada Andreja Plenkovića ni najsitnije detalje nije prepustila slučaju. Tridesetak ministara i najistaknutijih državnih službenika završilo je treninge i obuku u najelitnijim evropskih i svjestkim školama za upravljanje državnim poslovima kakva je, recimo, francuska škola za javnu upravu ENU, u kojoj su se školovali i francuski predsjednci Jacques Chirac i Emmanuel Macron, kao i većina evropskih premijera, ministara i evropskih funkcionera od karijere. Generalno, međutim, evropska agenda je poznata, ona je usaglašena na nivou šefova država ili vlada i njena realizacija je kontinuirani proces po principu beskonačne trake u industrijskoj proizvodnji u kojoj se vrlo precizno zna ko zavrće koji šrafčić i šta ko radi u stvaranju finalnog proizvoda“, smatra ovaj stručnjak za evropske integracije.

Kompletan intervju pročitajte OVDJE.

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar