Osam vijekova života Mesnevije, najznačajnijeg Rumijevog djela

Piše: Almasa Hadžić

U mnogobrojnim tekijama, kako u svijetu, tako i širom BiH, zikrom i prigodnim predavanjima i ovog 17 decembra, obilježen je Šebi Arus, koji se bilježi kao dan preseljenja na bolji svijet istaknutog sufijskog učitelja - šejha, mislioca, učenjaka, pravnika i pjesnika Mevlana Dželaluddina Rumija.

Počasti velikom misliocu

Profesor Elvir Musić je doktor perzijskog jezika i književnosti i bivši dugogodišnji tumač najpoznatijeg Rumijevog djela Mesnevije na Mevlana univerzitetu u Konji. U razgovoru za naš list kaže da se noć Šebi Arusa uglavnom obilježava u derviškim redovima, kao i da se centralna ceremonija obilježavanja ovog datuma redovno održava u Konji u Turskoj, gradu u kome je čuveni Rumi živio i u kome se nalazi njegovo turbe, prenosi Avaz.

- Upravo što je Rumi živio na način da svojom riječju i svojim djelom u ljudima budi ljubav prema Bogu, trenutak njegovog odlaska na bolji svijet je nazvan Šebi Arusom, što se prevodi kao Noć nevjeste. Ja bih to, opet, preveo i kao Krasna noć. Time se , osim počasti velikom misliocu želi podsjetiti koliko se on radovao susretu sa svojim Voljenim, Uzvišenim stvoriteljem svih svjetova. Imao sam priliku doživjeti Šebi Arus u Konji, koji se osim predavanja najpoznatijih tumača Mesnevije, Rumijevog najčuvenijeg djela, obilježava poznatim zikrom tamošnjih derviša , što u duhovnom biću svakog čovjeka ostavlja neizbrisiv trage ljepote koja se riječima neda opisati – navodi prof. Musić.

Šebi Arus, ističe naš sagovornik, obilježavaju muslimanski vjernici i u Bosni i Hercegovini, posebno u tekijama u Sarajevu, Tuzli, Gornjoj Tuzli, Olovu, Kaćunima, Vukeljićima, Kraljevićima i drugim mjestima u BiH.

- I u našoj zemlji se ovaj datum obilježava u derviškim krugovima uz prigodna predavanja uglednih predavača i poznavalaca Mevlaninog najznačajnijeg djela duhovne Mesnevije, zatim ilahijama, zikirom. Naravno, ovim duhovnim svečanostima nerjetko prisustvuju i oni vjernici koji nisu pripadnici nekog derviškog reda – kaže prof. Musić.

Činjenicu da jedna knjiga, kakva je Mevlanina Mesnevija skoro osam vjekova živi i ostvaruje tako snažan uticaj na duhovni život ljudi, profesor Musić tumači snagom ljubavi koja iz nje proističe „kao osnovnoj poruci ovog i svih drugih Mevlaninih djela“.

- To je jubav, a potom i sve ono bez čega je ljubav jednostavno neostvariva: poštovanje, povjerenje, iskrenost, učenost, odgoj i uvažavanje. Ovdje bih izdvojio jedan detalj na kojem Mevlana istrajava, a koji nerijetko ostaje u sjenci drugih detalja. Riječ je o Mevlaninom nastojanju da nas svojom Mesnevijom potpomogne da u svojoj nutrini savladamo i porazimo laž kao najveću prijetnju i čovjeku i društvu. Bez pobjede nad lažima čovjek ne može osjetiti slast prosvjetljenja, a laž se može pobijediti samo istinom. No, da bi laž bila pobjeđena istinom najprije moramo tu istinu i sami saznati i spoznati, a istina je Uzvišeni Bog. Djelo Mesnevija je aktualno već više od sedam vijekova zahvaljujući upravo tome što se obraća ljudskim dušama koje osjete njenu ljepotu – prof. Musić.

music prof.jpg - Osam vijekova života Mesnevije, najznačajnijeg Rumijevog djela

Prof. Musić: Važni aspekti duhovnosti

Mesnevija je u BiH prisutna još od dolaska Osmanlija na ove prostore. Tumače je, navodi dr. Musić, osobe koje su i duhovno, moralno i naučno potpune. Te osobe imaju zvanje mesnevihana, odnosno čitača Mesnevije.

Svjetlo na kraju tunela

- Vrlo je zanimljiv podatak da se Mesnevija već stoljećima samo u Sarajevu tumači u kontinuitetu i bez ikakve pauze. Pauze u tumačenju Mesnevije su pravljene čak i u Konji, ali u Sarajevu nikada. Mesneviju su kazivali velikani poput hadži Mujage Merhemića, šejha Fejzullaha Hadžibajrića, šejh Ahmeda Mešića, a danas je, kao nasljednik jednog od globalno najpoznatijih mesnevihana, hadži hafiza Halida ef. Hadžimulića, hafiz Mehmed Karahodžić – pojašnja prof. Musić.  

U Tuzli je nakon preseljenja šejha Mešića, Mesneviju na osnovu njegovog prijevoda nastavio kazivati prof. Dr. Izet Pajević. Osim u Sarajevu i Tuzli, Mesnevija je kazivana i u Zvorniku, Janji, Visokom, Mostaru i još nekim gradovima.

Musić ističe da su poruke Mesnevije posebno aktuelne u vremenu u kojem danas živimo, a one govore da, ukoliko želimo „ugledati svjetlo na kraju tunela “moramo se boriti protiv laži, koje su prisutne u svim segmentima našeg društva“.

Riznica mevlevijske mudrosti

O Rumiju i njegovim djelima prof. Musić je napisao dvije knjige i to „Rat i mir u Mevlaninim djelima“ i „Riznicu mevlevijske mudrosti“. U Turskoj je, skupa sa svojim kolegama preveo „Divan“ Rumijevog sina Sultan Veleda i „Maarif“, najznačajnije djelo njegovog oca Beha Veleda. Ove godine, u povodu Šebi Arusa, pozvan je u Skoplje gdje je održao nekoliko predavanja. 

Tuga i čežnja za Šemsom

Mevlana je svoje stihove prožeo Božanskom ljubavlju, a svoje djelo koje se stoljećima citira u cijelom svijetu i čijom ljepotom je Zapad opijen, prožeo je i ljubavlju prema svom duhovnom učitelju, šejhu Šemsu Tabriziju. Najsjajniji Rumijevi stihovi koji tjeraju suze na oči napisani su od tuge i čežnje za Šemsom. U njihovoj suštini je Ljubav. 

 

Komentari (0)

Još uvijek nema komentara. Postavite prvi komentar!

Ostavi komentar