Nakon što je kandidat za direktora Gradske biblioteke Kakanj, mr. Alen Zečević, poznati bh. historičar i predsjendik Bošnjačke zajendice kulture (BZK) Kakanj, javno iznio sumnje u transparentnost i zakonitost konkursne procedure, uslijedila je snažna reakcija kolega akademika i javnih ličnosti podrške, koja podiže pitanje šireg društvenog značaja – integriteta institucija, poštovanja javnog interesa i prava stručnih kadrova da budu birani prema zaslugama, a ne političkom podobnošću.

Mr. Alen Zečević, jedan od kandidata na konkursu za direktora JU „Gradska biblioteka Kakanj“, oglasio se sinoć javnim saopćenjem u kojem tvrdi da je čitava procedura bila obilježena nizom kršenja zakona, nepoštivanjem osnovnih procedura i političkim pritiscima.

Jedan od značajnijih datuma u savremenoj povijesti bošnjačkog naroda, koji je na više načina i temeljno determinirao pravce njegovog političkog, kulturnog i uopće društvenog života, jeste 28. septembar 1993. godine kojeg danas obilježavamo kao Dan Bošnjaka

Akademske zajednice najrazvijenijih država svijeta najutjecajniji su faktor napretka njihovih društava. Već više od tri decenije, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, mladi kadrovi sa bosanskohercegovačkim korijenima imaju značajnu ulogu u oblikovanju savremene naučne misl

Nakon što sam pozvan da učestvujem u naučnoj konferenciji o fašizmu i ratovima u Evropi, a koja se održava u jednoj visoko razvijenoj zemlji Sjeverne Evrope, uredno sam poslao naslov - Genocid nad Bošnjacima 1995. godine: kompromis sa fašizmom i politički poraz Evrope u Bosni i Hercegovini

“Da ne bi toga čovjeka, ja bih bio prevrnuo cijeli svijet”, navodne su riječi francuskog cara Napoleona Bonapartea izrečene nakon neočekivane i šokantne propasti njegove vojne misije u Egiptu 1799. godine.

Na današnji dan, 1377. godine, u Milima kod Visokog okrunjen je prvi bosanski kralj - Tvrtko I Kotromanić, od oca kneza Vladislava i majke, kneginje Jelene Šubić.

Sve do sad, uvjeravali su nas da smo na kolosjek naše nedavne tragedije stali isključivo našim grijehom i da je put kojim smo pošli samo naš izbor, da nas niko i ni pod kakvim prilikama pri tome nije „ohrabrivao“ političkim i diplomatskim pritiscima u vrijeme agresije na našu zemlju, da u odgovornosti za civilizacijski sunovrat koji se zbio u okupiranoj i od cijelog svijeta napuštenoj Bosni mjesta ima samo za njen progonjeni i genocidom trijebljeni narod.

Govoriti o zbivanjima na tlu Bosne i Hercegovine u vrijeme disolucije Jugoslavije i srpsko-hrvatske agresije na njen teritorijalni i državno-pravni subjektivitet (1992-1995), koja su imala za posljedicu otvaranje najtragičnijeg poglavlja njene ukupne povijesti...