Kakvi su odnosi SAD-a i Bosne i Hercegovine? Šta misli o novoj vladi? Da li su hapšenja političara i diplomata politički motivisana?

Kada sve ovo što danas živimo jednom postane jučer, radit će se dubinske analize ko je koga ugnjetavao i mentalno iscrpljivao. Ne bismo se trebali iznenaditi ako rezultati budu pokazali da su krivci bili vlastiti patroni – zaštitnici nacionalnih, vjerskih i (veliko)državnih projekata

Larisa Velić je pravni stručnjak iz oblasti Građanskog prava. Pravni fakultet i doktorski studij je završila u Njemačkoj, gdje je radila kao advokat

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ocijenio je kako je pitanje državne imovine riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i da niko pa ni "Islamska vjerska zajednica ne može promijeniti tu činjenicu"

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini izražava zabrinutost velikog broja svojih pripadnika novonastalom eskalacijom separatističkog djelovanja vlasti u entitetu Republika srpska i izostankom ozbiljne reakcije većine domaćih političkih faktora, kao i visokog predstavnika i međunarodne zajednice

Svaka presuda Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta u BiH jeste događaj visokog političkog naboja sa pretpostavljenim političkim reakcijama koje dolaze iz manjeg bh. entiteta Republike Srpske. Tako je bilo i sa posljednjom presudom, međutim, reakcije su bile znatno bučnije i kretale su se od uobičajenog osporavanja nadležnosti Ustavnog suda, a popraćene opetovanom nelegitimnošću visokog predstavnika

Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti Republike Srpske, jer je to nadležnost Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je stavio sporni zakon van pravne snage

Neočekivano siromašno političko određenje u jeku izborne kampanje u javnom prostoru spram sadržaja jučerašnje 35. posebne Narodne skupštine RS. Ako bismo ovu činjenicu tumačili nagovještajem dalje borbe to bi imalo smisla. Ako je to pak šutnja koja se ima iščitavati prihvatanjem, onda smo u problemu

Kontinuitet političke krize u BiH se odražava kroz prizmu antidržavnih aktivosti od strane vlasti “rs-a” i namjeri izmjene Izbornog zakona BiH po “mjeri” HDZ-a BiH. Isti se ogleda u težnji za osnivanjem trećeg entiteta koji bi predstavljao samostalnu ili autonomnu administrativnu jedinicu unutar BiH. Ista bi predstavljala “prošireni suvereni prostor” zvaničnog Zagreba, što je ujedno i neskrivena težnja Predsjednika Hrvatske, Zorana Milanovića (tim činom bi 2/3 teritorija države BiH bilo pod neposrednom političkom kontrolom njenih susjeda)