Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu otvorena je međunarodna konferencija „Regional Cooperation in Europe and Transatlantic Relations: Opportunities and Challenges“

U organizaciji Centra za strategijske studije Travnik održan je okrugli sto o temi „Bosna i Hercegovina u kontekstu sigurnosnih izazova - NATO ključni okvir stabilnosti”. Učesnici ovog stručnog skupa, među kojima su univerzitetski profesori te stručnjaci iz oblasti sigurnosnih i međunarodnih odnosa, analizirajući sigurnosni kontekst za Bosnu i Hercegovinu, identificirali su ključne prepreke u procesu NATO integracija te formirali konkretne preporuke za nadležne državne institucije.

"Odgovor države na ovaj najnoviji izazov, zasad, djeluje konfuzno i neodlučno. Sarajevo mora konačno prekinuti ovu vrstu fatalne igre. Vidjeli smo da ne pomažu ni čekanje niti stalni, truhli kompromisi. Vrijeme je za promjenu pristupa" - upozorava u razgovoru za list Preporod prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Deveti maj 1945. godine mogli bismo simbolički opisati kao dan kada su nacističke zastave položene pred savezničke čizme u razorenom Berlinu. Taj dan urezan je u kolektivnu memoriju Evrope kao trenutak konačne pobjede civilizacije nad barbarstvom, razuma nad mitom krvi i tla (Blut und Boden).

"Destrukcija države se ne mjeri uvijek brojem tenkova koje možete pokrenuti, već brojem sudskih rješenja i potjernica koje odbijete provesti" – reći će jednom, vjerojatno, historičari za Bosnu i Hercegovinu pišući o 2025. godini.

Večeras smo na Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, povodom novog izdanja knjige “Prokletstvo Muslimana" u okviru izdavačke kuće Connectum, razgovarali o ovom djelu profesora FPN, Nijaza Durakovića, objavljenom prije 31 godinu. O knjizi su govorili: prof. dr. Šaćir Filandra, prof. dr. Senadin Lavić, prof. dr. Sead Turcalo, te u ime izdavača, gospodin Ajet Arifi

Da bi se dolazak policajaca Republike Srbije u Banja Luku, Trebinje i Foču tokom turističke sezone i/ili defile kadeta i starješina drugačije percipirao on bi zahtijevao spremnost Srbije da se prema Bosni i Hercegovini odnosi kao prema državi, bez zaobilaženja sporazuma koje je ratificirala država, i bez pozivanja na Deklaraciju koje po svojoj suštini ima destruktivan sadržaj za BiH.

Ono što je 1988. godine bila rubrika "Odjeci i reagovanja" u beogradskoj Politici, u kojoj se manipuliralo historijskim činjenicama i proizvodio neprijatelj te mobilisalo protiv tog imaginarnog protivnika, danas je postao dominantan broj medija u Srbiji koji uživo prenose predstave predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.

Kada lider konstantno artikulira stavove koji negiraju postojanje neke zajednice kao političkog naroda, u ovom slučaju Bošnjaka, ili prijete njihovom opstanku, svaka njegova poruka mira zvuči isprazno. Zamislimo političku figuru koja javno izražava želju da ne dijeli "isti zrak s Bošnjacima". Kako onda njegove poruke s otvaranja Arnaudije mogu biti shvaćene kao iskrene?