Non paper slovenskog premijera Janeza Janše o podjeli Bosne i Hercegovine (BiH) je logično ishodište politike Europske unije (EU) prema BiH od početka jugoslovenskih ratova do danas. Pred sami početak genocida nad Bošnjacima u BiH, EU je probao da natjera Aliju Izetbegovića, tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (RBiH), da prihvati etničku podjelu teritorija

Mirnom šetnjom "Put istine i sjećanja" i učenjem Ja-sina na Šehidskom mezarju u Vitezu počelo je obilježavanje 28. godišnjice od masakra nad bošnjačkim civilima u selu Ahmići kod Viteza

Posmatrajući opće prilike tog vremena, posebno agresiju Republike Hrvatske na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kao i događaje prije i za vrijeme napada, rekonstrukcijom cjelokupnih događaja mogu se utvrditi uzroci i ciljevi napada na Ahmiće

„Rješenja" – tako se zove odlomak u jednom „non-paperu" koji je slovenski premijer Janez Janšajoš prije nekoliko mjeseci predao nekolicini odabranih adresata u Europskoj uniji. Ono što je uslijedilo sliči na dokument Berlinskog kongresa iz godine 1878., kada su se Otto von Bismarck, lord Salisbury i knez Gorčakov nagnuli nad zemljopisnu kartu Balkana - i u roku mjesec dana samostalno odlučili o sudbini nacija

Armija Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) bila je zvanična oružana snaga međunarodno priznate i suverene zemlje Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme agresije na našu domovinu

Od ponedjeljka se u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini spekulira o tome je li premijer Janez Janša zaista poslao neslužbeni diplomatski dokument (“non-paper”) u Brisel, koji govori o novom crtanju granica na području bivše Jugoslavije.

U nastavku konstituirajuće sjednice Skupštine opštine Srebrenica, danas je za predsjednika SO izabran Ćamil Duraković.

Lako je Europskoj uniji nalaziti ozbiljne mane u brzini reagiranja, sposobnosti zaustavljanja opasnih vanjskih utjecaja, efikasnosti donošenja odluka i sporom postizanju konsenzusa. Cinici zato često govore kako EU ne bi ni trebala imati ambicija da funkcionira kao državni savez ili kao labava konfederacija, već bi trebala maksimalno ograničiti zajedničke politike, a ustrajati u onome u čemu je dobra – kao zajedničko tržište

“Uvjereni smo”, reći krajem marta srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, “da ova posjeta predstavlja još jednu potvrdu čeličnog prijateljstva”