Ravnogorski pokret otkazao je postrojavanje u Višegradu koje je bilo zakazano za nedjelju, 13. mart u Višegradu.

Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine Ševket Hafizović i direktor Emir Suljagić danas su se u Sarajevu susreli sa otpravnikom poslova Ambasade Ukrajine u Bosni i Hercegovini gospodinom Serhii Minialiom

Memorijalni centar Srebrenica i USC Shoah fondacija, globalno vodeća organizacija za očuvanje usmene historije i jedna od ključnih institucija sjećanja na Holokaust, danas su objavili da je pilot-zbirka od 20 svjedočanstava preživjelih i svjedoka genocida u Srebrenici postala dijelom Arhiva vizuelne historije

Monstruozan govor održao je Dragan Čović, konstatovao je hrvatski portal Index.hr, koji se krajnje kritički osvrnuo na nastup predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH u Narodnoj skupštini bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska

Završeni su pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva koji su tri dana, uz međunarodnu medijaciju, vođeni u Neumu, no bez konkretnog dogovora

U mjestu Here, nedaleko od Prozora, večeras će nakon jacije-namaza biti proučen tradicionalni šehidski mevlud pred duše ubijenih Bošnjaka, koje su prije 28 godina 24. januara 1994. godine pobili pripadnici Hrvatske vojke, brigade “Rama” i 175. brigade HV-a.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH dr. Denis Bećirović oglasio se u povodu početka nove runde razgovora o izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini

U bosanskohercegovačkom entitetu Repubika Srpska danas se obilježava tzv. dan RS, uprkos činjenici da ga je Ustavni sud Bosne i Hercegovine još 2016. godine proglasio neustavnim, a samo obilježavanje prate nacionalistički ispadi u Janji, Brčkom, Gacku, Foči…

Jutros u 2.55 sati ispred vakufske kuće pored Džedid džamije u Janji ponovo se desila provokacija i uznemiravanje Bošnjaka, potvrdio je za Preporod.info Mujaga-ef. Cifrić.

Badnja večer u zimu 1942. godine trebalo je da bude i posljednja u životima nekoliko stotina pravoslavnih vjernika, jer su ustaške vlasti u okupiranoj Tuzli namjeravale srušiti Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice. Uporedo s rušenjem tuzlanske pravoslavne crkve, ustaše su namjeravale počiniti masovnu egzekuciju civila srpske etničke pripadnosti na Badnjak.