U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je održan okrugli sto povodom 120. godišnjice rođenja akademika Hamdije Ćemerlića. Program je realizovan u okviru Tezkiretname – programa institucionalnog obilježavanja rođendana ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu.

Ovom prilikom, između ostalih, obratio se i dr. Hilmo Neimarlija, predsjednik Organizacionog odbora ovog skupa. Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:

Poštovani poštovaoci ličnosti i djela akademika Hamdije Ćemerlića,

Izražavam vam dobrodošlicu na susret koji se održava u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice, u sklopu Tezkiretname – programa obilježavanja godišnjica rođenja ličnosti koje su dale značajan doprinos razvoju islama, muslimana i Islamske zajednice.

Danas, kroz susret i prigodna saopćenja, obilježavamo stotinu dvadeset godina od rođenja istaknutog intelektualca i zaslužnog učesnika u središnjim tokovima vjerskog, političkog i društvenog života bošnjačkog naroda i Bosne i Hercegovine u dvadesetom stoljeću.

U periodu dugom pola stoljeća – od 1936. godine, kada je stekao doktorat pravnih nauka na pariškom univerzitetu i status nastavnika Više šerijatsko-teološke škole u Sarajevu, pa do 1986. godine, kada se povukao sa mjesta profesora i dekana Islamskog teološkog fakulteta – Hamdija Ćemerlić obavljao je odgovorne dužnosti nastavnika i rukovodioca visokih vjerskih i svjetovnih učilišta, bio je sudionik Narodnooslobodilačkog pokreta i učesnik u kreiranju temeljnih dokumenata ZAVNOBiH-a, narodni poslanik i ministar građanske političke orijentacije u neformalnom komunističkom sazivu Ustavotvorne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije, te član prve republičke Vlade Bosne i Hercegovine. Bio je i čelnik državnog projekta utvrđivanja osnova nacionalnog samoodređenja bosanskih muslimana, kao i predsjednik Sabora Islamske zajednice u Jugoslaviji.

U obavljanju svih tih zahtjevnih dužnosti, ali i u drugim važnim institucionalnim i društvenim angažmanima, kao i u privatnom životu, u ličnim stavovima i međuljudskim odnosima, profesor Ćemerlić bio je ličnost aristokratske uspravnosti. Bio je Hamdi-beg – bosanski beg s evropskim doktoratom, s autoritetom i pravom da ga se oslovljava onako kako su ga oslovljavali u njegovoj porodici i širem krugu poštovalaca.

S posebnim osjećajem časti izražavam dobrodošlicu cijenjenim članovima porodice rahmetli profesora – njegovim kćerkama, profesorici ..., i sinu ...

Utjecajna ličnost

Akademik Ćemerlić dao je značajan doprinos institucijama i duhovnom razvoju muslimana u Bosni i Hercegovini i na širem prostoru bivše Jugoslavije, ostavljajući iza sebe djela epohalne važnosti i trajne vrijednosti. Najznačajnije doprinose dao je u složenim okolnostima političkih tranzicija u državnom sistemu i duhovnih promjena unutar vjerskih zajednica u Jugoslaviji tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Bio je najutjecajnija ličnost u organima Islamske zajednice u vrijeme kada se mijenjao položaj Bošnjaka/Muslimana u procesima federalizacije Jugoslavije, osamostaljivanja republika i ekonomskog, kulturnog i političkog uspona Bosne i Hercegovine. Istovremeno, mijenjao se i sadržaj vjerskog života muslimana, koji se više nije mogao zadržavati u unutarnjim formama i društveno marginaliziranim okvirima uspostavljenim s dolaskom komunističke vlasti.

Reprezentativni izrazi tih promjena bili su pokretanje časopisa Preporod, prvih islamskih novina, i osnivanje Islamskog teološkog fakulteta. Profesor Ćemerlić je podržavao pozitivna društvena kretanja, a s onima unutar Islamske zajednice aktivno se identificirao – naročito s osnivanjem Fakulteta. S autoritetom koji je uživao u bošnjačkim akademskim krugovima, među muslimanima općenito, u političkoj zajednici i društvu, imao je ključnu ulogu u povezivanju unutarnje normativne afirmacije i vanjskog društvenog priznanja promjena u Islamskoj zajednici.

Poseban značaj u njegovom doprinosu Islamskoj zajednici imala je uloga predsjednika Vrhovnog sabora Islamske zajednice u Jugoslaviji. Tu je visoku dužnost preuzeo u vremenu političkih i duhovnih promjena, dodatno otežanom institucionalnom nestabilnošću izazvanom tragičnom pogibijom njegovog prethodnika, profesora Mustafe Kamarića, te smrću Reisu-l-uleme Sulejman ef. Kemure. U toj konstelaciji vanjskih i unutarnjih izazova, profesor Ćemerlić dao je svoj najvažniji lični doprinos očuvanju stabilnosti institucija i pozitivnih procesa unutar Islamske zajednice.

Utemeljitelj visokoškolskih ustanova

Viša šerijatsko-teološka škola u Sarajevu bila je osmo-semestralno učilište koje je, iako formalno nazvano "školom", faktički imalo karakter fakulteta, sa zadaćom obrazovanja islamskih teologa i šerijatskih sudija. Naziv škole bio je politički motiviran pokušaj onemogućavanja Sarajeva da se afirmiše kao institucionalni centar visokog islamskog obrazovanja.

Islamski teološki fakultet u Sarajevu – današnji Fakultet islamskih nauka – nasljednik je VIŠT-a u pogledu islamskih teoloških i kulturno-historijskih studija. Profesor Ćemerlić bio je jedini nastavnik koji je djelovao na obje ove visokoškolske ustanove. Na VIŠT-u je bio prvi profesor s integrisanim muslimanskim i evropskim akademskim referencama, predavač ustavnog sistema Kraljevine Jugoslavije u okviru studija šerijatskog prava.

U procesu osnivanja ITF-a, profesor Ćemerlić predano je obavljao najodgovornije dužnosti za osiguranje njegovog akademskog statusa: bio je predsjednik programskog vijeća, matičarske komisije, te vršilac dužnosti prvog dekana.

Pravni fakultet u Sarajevu osnovan je 1946. godine, a već tri godine kasnije postao je jedan od ključnih temelja Sarajevskog univerziteta. Profesor Ćemerlić imao je ključnu ulogu u njegovom osnivanju, posebno u povezivanju naučno-obrazovnih i društveno-političkih potreba koje su bile osjetljive u kontekstu nasljeđivanja funkcija VIŠT-a u izučavanju šerijatskog prava. U tom procesu donio je autoritet uglednog bošnjačkog muslimanskog intelektualca i profesora ustavnog prava, discipline koja osigurava jedinstvo pravnog sistema, te politički autoritet ministra pravosuđa u Vladi Republike Bosne i Hercegovine.

Život u tri sistema

Profesor Ćemerlić rođen je 1905. godine u Janji, gdje je porodica Ćemerlića posjedovala zemljište. Rođen je kao podanik Austro-Ugarske i živio je u tri različita državna sistema – ne računajući više od godinu i po dana koliko je, do odlaska među partizane, proveo pod režimom Nezavisne Države Hrvatske.

Svoj život obilježio je gospodskim predstavljanjem tradicionalnih muslimanskih i modernih građanskih vrijednosti, te aktivnim učešćem u društvenim procesima – kako u vremenima mira i stabilnosti, tako i u doba nemira, rata i društvenih preokreta, kada su urušene društvene odrednice ličnog orijentiranja, zauzimanja stavova i donošenja odluka.

_________________________________________________________________________________________________

Odgovorno novinarstvo i pozitivne priče podržavaju ljudi koji vjeruju u istinske vrijednosti. Podržite Ins.ba. Podržite put Istine i Dobra. Više saznajte ovdje.